Jedan od glavnih ciljeva ruskog napada na Ukrajinu je bio i izlazak na granicu Moldavije i “fizičko” spajanje s Pridnjestrovljem paradržavnom tvorevinom, nastalom još prije raspada SSSR-a početkom 1990. godine, kada se vodio i rat, u kojem je ruska vojska omogućila njezino nastajanje.
Vlasti u Pridnjestrovlju već su nekoliko puta tražili priznanje od Rusije, a nakon što je Vladimir Putin priznao neovisnosti dviju ukrajinskih odmetnutih paradržavnih tvorbi – Donecka i Luhanska – u Tiraspolu su ponovno zatražili da se razmotri njihov prijedlog o toma da ih se prvo prizna (zanimljivo da Moskva nije priznala njihovu “samostalnost”) pa primi u sastav Rusije.
Ne treba zaboraviti da će se sljedećeg vikenda, 10. travnja, u gruzijskoj pokrajini Južnoj Osetiji, čiju je državnu “neovisnost” Rusija priznala još 2008. godine, provesti referendum o pripajanju Rusiji. Nakon intervencije u Ukrajini Moldavija se odmah pojavila (uz Gruziju) kao moguća sljedeća meta Putinovih imperijalnih planova i mogućeg napada.
Naime, u Kišinjevu je na vlasti prozapadna i prodemokratska vlada i predsjednica Maja Sandu, koja želi članstvo u EU, te je odmah nakon ruske agresije na susjednu Ukrajinu zatražila od Bruxellesa “prekoredni” kandidacijski i pregovarački status.
Moldavija je najavila da ne želi u NATO i spremna je zadržati neutralni status uz određene sigurnosne garancije. Inače, Moldavija je prihvatila već više od 120 tisuća ukrajinskih izbjeglica, mada je riječ o zemlji s manje od tri milijuna stanovnika.
Ministarstvo vanjskih poslova Moldavije je na Twitteru objavilo da u ovom trenutku nemaju informacije na temelju kojih bi mogli potvrditi mobilizaciju vojnih snaga u regiji Pridnjestrovlja, kako prenosi Kyiv Independent.
“Vlasti će nastaviti pratiti i razmjenjivati informacije s našim partnerima kako bi osigurali sigurnost naših građana”.
