Sindikat djelatnika u kulturi i Sindikat obrazovanja, medija i kulture organizirao je prosvjed »Za kolektivni ugovor s cijenom rada i za izvršavanje ugovornih obveza Grada« koji je održan ispred Grada Rijeke, nasred Korza. Prosvjed je organiziran nakon neuspjelih pregovora oko potpisivanja novoga jedinstvenog kolektivnog ugovora za kulturne djelatnike koji rade u ustanovama koje je osnovao Grad Rijeka.
Prvotno su organizatori imali namjeru održati prosvjed u HNK Ivana pl. Zajca, koji ovu sezonu provodi pod krilaticom „Međunarodno narodno kazalište“, a koje se i prije ove sezone poziva na otvorenost svim skupinama, mogućnost kritičkog iznošenja stavova, na političko i angažirano djelovanje… Zanimljivo je kako je otvorenost izostala u ovome slučaju te je isto postalo odraz zatvorenosti obzirom i na vlastitie djelatnike koji su bili dijelom prosvjeda. Naime, intendant Marin Blažević odgovorio je organizatorima: „Poslodavac ne sprječava okupljanje radnika za 1. veljače 2017. godine, kojega Sindikati mogu organizirati i izvan Kazališta, uzimajući u obzir poštivanje radnih obveza radnika koji sudjeluju na skupu.“ I tako se prosvjed, umjesto u Kazalištu, dogodio ispod balkona gradonačelnika Vojka Obersnela.
Prosvjednici su tražili usklađivanje svojih prava (koeficijenata) s gradskima. Jer ih plaća Grad. Ističu: „Zaposleni u ustanovama u kulturi Grada Rijeke smatraju da njihov rad vrijedi upravo onoliko koliko vrijedi i sličan rad korisnika riječkoga gradskog proračuna…“
Na promašenoj tribini „Kultura i izazovi – sufinanciranje, razvoj i planiranje“ koja je održana u Filodrammatici 09. rujna 2015. koje su organizirale Udruge LGBTIQ centar Druga Rijeka, Ri Rock i Drugo More (https://www.rijekadanas.com/tribina-kultura-i-izazovi-dok-je-bilo-love-piranje-se-nisu-bunile-video/ ) sudjelovao je i gradonačelnik Obersnel, a pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar je bio u publici. Tada sam kao konstruktivan prijedlog rješenja nastalog problema manjka financijskih sredstava naveo kako u HNK¬u Ivana pl. Zajca 42% ljudi radi a da nema odgovarajuću kvalifikaciju. Ako bi se njihove plaće uskladile sa stvarnim stupnjem obrazovanja, bez otpuštanja bi se mogla popuniti razlika. I Obersnel i Šarar nisu reagirali na ovo, prešutili su prijedlog. Naime, tada se nikako nije moglo doći do informacije o zapošljavanju koje ne odgovara uvjetima natječaja.
Nakon održanog prosvjeda 21. ožujka 2017. na kojemu su redom izviždani Obernel, Šarar i Blažević prisutan Šarar pozvao je prosvjednike na razgovor nakon što je dobio najviše zvižduka i povika negodovanja. Prosvjednici su ga odbili. Šarar je tada dao izjavu za medije u kojoj je između ostalog naveo kako je postignut stav i oko zaustavljanja prakse zapošljavanja s nedovoljnom stručnom spremom. Na izravan upit koliko je takvih osoba Šarar je odgovorio kako se radi od oko 1/5 do 1/6 zaposlenih od kojih su svi uglavnom u HNK Ivana pl. Zajca, gdje postoji i poteškoća priznavanja inozemne kvalifikacije. Detaljnu analizu zaposlenih objavili smo još u srpnju 2015.u tekstu: „Zapanjujuće brojke: Preko 42% zaposlenika HNK Ivan Zajc nema potrebnu stručnu spremu!“ (https://www.rijekadanas.com/zapanjujuce-brojke-preko-42-zaposlenika-hnk-ivan-zajc-nema-potrebnu-strucnu-spremu/ )
Ovo izjavom potvrđeno je zapravo kako su u Gradu svjesni zapošljavanja koje nije u skladu s uvjetima zapošljavanja. Takvo saznanje otvara i mnoga pitanja. Koliki su koeficijenti onih koji nemaju odgovarajuću kvalifikaciju i jesu li plaćeni i koliko dugo, za poslove za koje ne posjeduju kvalifikaciju? Temeljem čijih i kojih odluka su se takvi ugovori sklapali? Zašto je Grad pristao na takvo zapošljavanje? Zašto su ranije ignorirali informacije o ovakvome zapošljavanju? Koji su razlozi pristajanja Grada na takvo korištenje financijskih sredstava poreznih obveznika? Jesu li ovim načinom omalovažavani svi oni koji su stekli odgovarajuće kvalifikacije? Zašto bi mladi ljudi ozbiljno shvaćali znanje, učenje i stjecanje kvalifikacija, ako se pokazuje da to nije relevantno kod zapošljavanja? Šteti li takav potez u profiliranju kompetencija i vrijednosti znanja, vještina i stavova u društvu? Jesu li takva zapošljavanja u skladu sa zakonom?
