SDP izabrao jednostranačke školske odbore, vijećnici Liste za Rijeku napustili sjednicu

Vladajuća većina Gradskog vijeća unatoč burnoj rekaciji opozicije izglasala je jednostranački sastav školskih odbora u kojima će sljedeće godine sjediti samo članovi SDP-a i satelitskih stranaka. U dosadašnjem sazivu kojem ističe mandat članovi koje imenuje Grad Rijeka izabirani su proporcionalno stranačkom sastavu Gradskog vijeća. Ana Trošelj (PGS) izrazila je zgroženost svog kluba novim uvođenjem jednoumlja u tijelo koje upravlja Osnovnim školama. Sličnog je mišljenja i Hrvoje Burić (HDZ) koji je prijedlog odluke nazvao logičnim nastavkom politike Kukuriku koalicije koja se bavi političkim kadroviranjem u svim institucijama do kojih je došla nakon promjene vlasti. Najoštriji u kritici ovakvog prijedloga bio je vijećnik Liste za Rijeku Danko Švorinić koji ga je nazvao sramotnim budući da će 40 posto predstavnika građana Rijeke u predstavničkom tijelu imati nula posto predstavnika u Školskim odborima dok će 48% građana koji su glasali za vladajuću većinu imati 100 posto članova.
– Zašto to radite kada je u prošlom sazivu određen model s kojim su svi bili zadovoljni? – zapitao se Švorinić uz konstataciju da članovi školskih odbora ne primaju naknadu pa se onda očito iza svega krije namjera da se preko SDP-a kontrolira reizbor ravnatelja i radnih mjesta u Osnovnim školama.
– Škole ne smiju biti ratni plijen, nemojte i i ovdje uvoditi gradsku krilaticu prema kojoj je podobnost uvijek ispred sposobnosti, zaključio je Švorinić uz konstataciju da se vladajući očito boje rezultata narednih budućih izbora budući da je izbor članova školskih odbora mogao biti odgođen i za razdoblje iza izbora.
– Ako i tada osvojite većinu, uzmite si sva mjesta ali ako se to ne dogodi, ja ću se prvi zalagati da se vama ne dogodi što se događa nama i da dobijete broj mjesta u školskim odborima proporcionalno podršci građana, tvrdi Švorinić koji je obećao da će odmah nakon konstituiranja novog vijeća tražiti novi izbor školskih odbora te najavio da zbog ovako sramotnog prijedloga vijećnici Liste za Rijeku napuštaju Gradski vijeće.

Za riječ se javio predstavnik predlagatelja Ivan Ivaniš (SDP) koji je promjenu kriterija izbora članova školskog odbora pokušao opravdati činjenicom da je u prošlom sazivu dva člana školskih odbora imenovala država i na to mjesto u pravilu imenovala HDZ-ovce koji su na taj način dobijali većinu u pojedinim riječkim školskim odborima. Ivaniš smatra da su i u novom prijedlogu pokazali širinu pa su svoje predstavnike dale sve satelistske stranke koje su od 2009. godine s SDP-om u koaliciji. Njegova argumentacija je izazvala salve smijeha među opozicijskim vijećnicima budući da prema novom Zakonu država više ne imenuje članove školskih odbora, a u međuvremenu ju je i preuzeo SDP.

Za riječ se javio i gradonačelnik Obersnel koji je ustvrdio da Švorinićeve najave o novom imenovanju školskih odbora neće biti moguće provesti zbog zakonskog okvira tvrdeći kako se osobno zalagao da se izbor provede iza izbora ali je informiran kako ni to zbog zakona nije moguće. Rasprava je u međuvremenu prešla u SDP- HDZ prepucavanje oko uvođenja ćirilice u škole pa se zaključno za riječ javio Nikola Ivaniš još jednom ponovivši da je ključni problem u činjenici da 40 posto građana Grada Rijeke nema reprezentaciju u školskim odborima, nadzornim odborima i skupštinama trgovačkih društava zaključivši da bi bilo najpoštenije da se odluka povuče i opoziciji omogući izbor po jednog člana u svakom školskom odboru radi mogućnosti kontrole.

Unatoč tome, prijedlog je izglasan većinom glasova vladajuće većine, ostatak opozicije je bio protiv dok su vijećnici Liste za Rijeku u trenutku glasanja napustili sjednicu.

Sukladno Zakonu, školski odbor ima sedam članova, od kojih jednog člana bira i razrješuje radničko vijeće, a ostalih šest članova imenuje i razrješava učiteljsko, nastavničko, odnosno odgajateljsko vijeće dva člana iz reda učitelja, nastavnika i stručnih suradnika, vijeće roditelja jednog člana iz reda roditelja koji nije radnik škole te osnivač tri člana samostalno. Ovlasti koje imaju školski odbori su vrlo velike te sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi odlučuju o imenovanju i razrješenju ravnatelja, prethodnu suglasnost u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa u školskoj ustanovi, donošenje školskog kurikuluma na prijedlog učiteljskog, odnosno nastavničkog, odnosno odgajateljskog vijeća i ravnatelja, odlučivanje o zahtjevima radnika za zaštitu prava iz radnog odnosa te druge ovlasti kojima po Zakonu školski odbori zapravo upravljaju školama.(rd)