Ševko Omerbašić: Džamija će Rijeci dati drugu sliku

Riječka Islamska zajednica primiče se početku gradnje svoje dugo željene bogomolje. Nedavno je dobila lokacijsku dozvolu za gradnju islamskog centra s džamijom; postavljanje kamena temeljca može se očekivati za nekoliko mjeseci, a otvorenje džamije za oko dvije godine.
    O odjecima te vijesti, islamskim bogomoljama i životu muslimana u Hrvatskoj danas, tim povodom Novi list je razgovarao s muftijim Ševkom Omerbašićem, predsjednikom Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.
    – Zadovoljni smo jer je riječka džamija slučaj dug već desetke godina, a lokacijska dozvola je znak konačnog rješenja izgradnje Islamskog centra u Rijeci. Očekujemo da bi početak gradnje mogao biti početkom iduće godine, eventualno u proljeće 2009. Naravno, najviše su oduševljeni muslimani u Rijeci jer svoje molitve obavljaju u nehumanim prostorima, sada na četiri mjesta u gradu, pa osim na Bajram, kada su zajedno u sportskoj dvorani, nisu u stanju naći se na jednome mjestu. 
    
Pomoć islamskih zemalja
    Kako će taj kapitalni projekt biti riješen financijski?
    – Očekuje se da prve troškove izgradnje islamskog centra snose muslimani Rijeke zajedno s Mešihatom i tu smo već poduzeli korake, zatim da učestvuju muslimani cijele Hrvatske. Naravno, očekujemo i pomoć iz inozemstva, naročito od onih zemalja koje su pomagale zagrebačku džamiju i koje su pokazale interes da pomognu izgradnju islamskog centra u Rijeci. Pomoć očekujemo zato što će taj centar koštati 4,5 do 5 milijuna eura, bar prema sadašnjim procjenama. Očekujemo je od muslimana BiH, jer i mi iz Hrvatske smo solidarno sudjelovali u izgradnji džamija u BiH, a pomagali smo i Islamskoj zajednici u Sloveniji. Tako i iz Slovenije očekujemo pomoć, no muslimani u Sloveniji su sada u prikupljanju novaca za kupnju terena za gradnju džamije u Ljubljani koji košta 4,5 milijuna eura te zato od njih ne možemo previše očekivati. Nikada bogomolje nisu bile u krizi zbog nedostatka sredstava, pa se nada mo da tako neće biti ni u slučaju riječke džamije.
    Najavljivana je i pomoć iz nekih tzv. islamskih zemalja?
    – Ne od vlada, već od ustanova, i neke su ustanove iz islamskih zemalja već izrazile želju da pomognu gradnju riječke džamije. Među prvima je taj interes izrazila Islamska razvojna banka iz Saudijske Arabije, a interes su pokazale i neke druge institucije, naročito vjerske islamske institucije iz Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata te Islamska zajednica u Libiji. Riječ je o ustanovama koje su pomagale i izgradnju zagrebačke džamije. 
    
   
Deset tisuća primorsko-goranskih muslimana

    Riječka džamija će biti nova kulturološka činjenica u gradu Rijeci, Primorju. Iako muslimani ovdje žive zadnjih 50-ak godina, bogomolja će ih ipak drukčije upisati u kulturnu i religijsku sliku ovoga dijela Hrvatske. Što to znači za muslimane Hrvatske, što za Hrvatsku?
    – Od kraja Drugoga svjetskog rata do danas muslimani su postojali u tom dijelu Hrvatske. Mislim da je njihov broj bio i veći prije osamostaljenja RH nego danas kada je primorsko-goranskih muslimana oko 10 tisuća. Do sada nisu bili zamijećeni, jer nisu imali svoje bogomolje, a izgradnjom Centra muslimani će biti vidljiviji. Nadamo se da će dojam o muslimanima u Rijeci, nakon izgradnje džamije, biti isti onakav kakav je bio nakon izgradnje zagrebačke džamije. Nema razloga sumnjati da će to biti drukčije. Kulturološki i vjerski, Centar će Rijeci dati jednu drugu sliku, koje do sada, iako su muslimani u Rijeci živjeli, nije bilo. Stavovi zbog kojih je do sada gradnja džamije nekoliko puta usporavana apsolutno ne stoje i mislim da će muslimani u Rijeci, poput muslimana u Zagrebu, dokazati da njihova džamija pridonosi bogatstvu grada Rijeke.
   
   
U teškom položaju glede asimilacije

    Riječka će džamija biti treća u Hrvatskoj, a osječka, čija je gradnja također u najavi, četvrta. K tome, Islamska zajednica u Hrvatskoj ima oko 25 molitvenih prostora – jeste li zadovoljni »pokrivenošću« vjerskih objekata?
    – Do riječke džamije bio je trnovit put i sada nije važno samo osigurati sredstva da ju se izgradi, već treba osigurati da koliko god muslimani budu tu džamiju gradili, da i ona njih gradi. Jer, ne zaboravimo, muslimani su u vrlo teškom položaju glede asimilacije. Izgradnjom te džamije oni trebaju jačati svoju vjeru u sebe i to smatram mnogo mukotrpnijim poslom. Ne želim biti pretenciozan, ali mogu izraziti zadovoljstvo svojim radom i aktivnostima, jer želio sam da muslimani uistinu vjerski ojačaju i da im vjera bude pomoć za uspjeh u životu. Naša je dužnost bila osigurati mladima prostor, uvjete i slobodu djelovanja i mislim da smo i u tome uspjeli. Apsolutno sam zadovoljan pokrivenošću islamskih vjerskih objekata i radom Islamske zajednice.
    Kako ocjenjujete sadašnji položaj muslimana u hrvatskom društvu?
    – Taj je položaj jako dobar. Dobar sam poznavatelj i islama u Europi i mislim da položaj muslimana nigdje nije bolji nego u Hrvatskoj. U mnogim zemljama muslimani imaju silnih problema u vezi sa svojom vjerom, svojom kulturom, a u Hrvatskoj to nisu osjetili, osim kad je bila u pitanju politika, kad su bile izvanredne okolnosti. (novi list)