Ministri financija zemalja eurozone donijeli su iznenađujuću odluku – za novog potpredsjednika Europske središnje banke izabran je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. Odluka je donesena unatoč ranijim očekivanjima i jasnim signalima iz Europski parlament, koji su zagovarali izbor drugog kandidata.
Kako piše Politico, riječ je o raspletu koji je iznenadio i same europske diplomatske krugove. Hrvatski kandidat uspio je pobijediti tek u trećem, završnom krugu glasanja, ostavivši iza sebe finskog guvernera Olli Rehn, koji se godinama smatrao gotovo sigurnim izborom.
Poruka o neovisnosti ECB-a
U trenutku kada se u Sjedinjenim Američkim Državama sve otvorenije raspravlja o političkom pritisku na monetarne institucije, izbor Vujčića mnogi tumače kao jasnu poruku eurozone. Naime, riječ je o kandidatu bez snažne političke pozadine, kojeg se u financijskim krugovima doživljava prije svega kao iskusnog tehnokrata. Time europske vlade, prema ocjenama analitičara, žele naglasiti da Europska središnja banka mora ostati neovisna o dnevnoj politici.
Ako ne dođe do neočekivanog obrata, čelnici Europske unije uskoro će formalno potvrditi njegovo imenovanje, a Vujčić bi trebao naslijediti aktualnog potpredsjednika Luis de Guindos, čiji mandat završava krajem svibnja.
Potpora velikih bila je ključna
Za izbor je bilo potrebno osigurati potporu država koje zajedno predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva eurozone. To u praksi znači da je Vujčić dobio zeleno svjetlo najvećih i najutjecajnijih članica monetarne unije. Upravo ta činjenica dodatno je iznenadila dio europskih promatrača, s obzirom na to da je Hrvatska članica eurozone tek od 2023. godine.
Jedan diplomat cijeli je ishod komentirao jednom riječju – „ludo“, dok su drugi isticali da je presudilo iskustvo. „On je najiskusniji središnji bankar među kandidatima“, rekao je jedan izvor blizak pregovorima.
Saslušanje u Europskom parlamentu
Iako je politička odluka praktički donesena, Vujčića još čeka zahtjevno saslušanje u Europskom parlamentu. Riječ je o proceduri koja nema formalnu moć zaustaviti imenovanje, ali može imati neugodne političke posljedice ako većina zastupnika iskaže otvoreno protivljenje, kao što se već događalo u prošlosti.
Širi kontekst i buduće borbe
Imenovanje novog potpredsjednika tek je prvi u nizu poteza koji će u sljedeće dvije godine oblikovati vrh ECB-a. U tom razdoblju otvara se više ključnih pozicija, uključujući i onu predsjednika, koju trenutačno obnaša Christine Lagarde.
U europskim krugovima već se spominju potencijalni kandidati za tu funkciju, među kojima su i Klaas Knot te Pablo Hernández de Cos. Ipak, iskustvo pokazuje da se utrke za vodeće pozicije u ECB-u mogu preokrenuti u vrlo kratkom roku.
Izbor Borisa Vujčića stoga se ne promatra samo kao osobni uspjeh hrvatskog guvernera, nego i kao znak da se odnosi snaga unutar eurozone postupno mijenjaju – često na načine koje je teško unaprijed predvidjeti.
