Home Tehnologija Sunce ulazi u fazu hibernacije. Slijedi li nam mini-ledeno doba?

Sunce ulazi u fazu hibernacije. Slijedi li nam mini-ledeno doba?

1050
1

Neobična solarna očitovanja, uključujući blijeđenje Sunčevih pjega i slabljenje magnetske aktivnosti u blizini polova, mogla bi biti pokazatelj smanjenje Sunčeve aktivnosti u nadolazećim godinama, piše Space.com. Rezultati tri odvojene studije ukazuju da, iako se trenutni ciklus Sunčevih pjega bliži solarnom maksimumu, Sunce ulazi u mirnije razdoblje – uz uvelike umanjenu ili zaustavljenu aktivnost u slijedećih jedanaest godina ciklusa Sunčevih pjega.

Rezultati studije objavljeni su u utorak na godišnjem skupu Američkog astronomskog društva u Las Crucesu u Novom Meksiku.

Znanstvenici studiju temelje na slabljenju električnih strujanja, blijeđenje Sunčevih pjega, te promjenama u koroni i u blizini polova.

“Ovo je nevjerojatno i potpuno neočekivano. Činjenica da tri potpuno različite studije ukazuju na isti zaključak snažan je pokazatelj da se ciklus Sunčevih pjega bliži hibernaciji”, rekao je Frank Hill, pomoćni direktor na National Solar Observatory’s Solar Synoptic Network .

Sunčeve pjege su privremene “zakrpe” na površini Sunca uzrokovane intenzivnom magnetskom aktivnošću. Te strukture povremeno eruptiraju u energetske solarne oluje koje u svemir izbacuju nabijene čestice.

Astronomi proučavaju ove tajanstvene pjege jer njihov broj i učestalost služe kao indikator Sunčeve aktivnosti. Sunčevom ciklusu obično treba oko 5,5 godina da se iz točke solarnog minimuna, kad na površini ima tek nekoliko Sunčevih pjegi, pomakne prema solarnom maksimumu tijekom kojeg je aktivnost pjegi povećana. Ciklus se trenutno nalazi na polovici 24. ciklusa i periodu maksimalne aktivnosti. Unatoč tome, nedavna saznanja upućuju da bi Sunčeva aktivnost tijekom sljedećeg, 25. ciklusa, mogla biti uvelike smanjena.

U biti, neki znanstvenici smatraju da slijedi razdoblje najmanje Sunčeve aktivnosti još od 70-godišnjeg perioda, između 1645. do 1715., i tzv. Maunderovog minimuma , kad Sunce gotovo uopće nije imalo pjega što je možda rezultiralo malim ledenim dobom.

Frank Hill vodeći je autor jedne od studija koja je koristila podatke iz Global Oscillation Network Group kako bi istražio karakteristike Sunčeve unutrašnjosti. Korišteni podaci prikupljeni su na šest observatorija diljem svijeta. Astronomi su unutar Sunca istraživali zonska strujanja u smjeru zapad-istok, koji se nazivaju torzijskim oscilacijama. Širina tih električnih kretanja odgovara formaciji Sunčevih pjega svakog 11-godišnjeg ciklusa, a na temelju tog modela uspješno je predviđen kasni početak trenutnog 24. ciklusa.

“Dosad smo očekivali početak zonskih strujanja budućeg 25. ciklusa, no od njih niti traga”, rekao je Hill. “To ukazuje da je početak 25. ciklusa možda odgođen do 2021. ili 2022. godine, a možda se nikada niti ne dogodi.”

Večeras u 19 sati po našem vremenu znanstvenici iz Američkog društva astronoma će na konferenciji o solarnoj fizici u Novom Meksiku objaviti “veliko otkriće” o 11-godišnjem ciklusu Sunčevih pjega, piše Space.com .

Sunčeve pjege tamnije su boje jer su ta područja značajno hladnija od ostatka Sunčeve površine. Iako iz naše perspektive izgledaju sićušno, ove tajanstvene strukture su ogromne – čak do 50 tisuća kilometara u promjeru, ili široke poput npr. Neptuna. Vijek trajanja im je od nekoliko dana do nekoliko tjedana, nakon čega se rasipaju.

Sunčeve pjege veoma zanimaju astronome jer su indikator solarne aktivnosti. Na temelju njihovog broja znanstvenici su izračunali da njihov ciklus traje 11 godina. Trenutno, Sunce se nalazi u svom 24. solarnom ciklusu, 24. ciklusu od kad traje promatranje Sunca.

Nedavno, Sunce se probudilo iz dužeg mirnog razdoblja. U zadnjih nekoliko mjeseci, naša zvijezda emitirala je par iznimno snažnih solarnih baklji, te na taj način prema Zemlji izbacila ogromne količine solarne plazme. Pojava koja se naziva koronarna erupcija (CME).

U bliskoj budućnosti takve erupcije, pretpostavlja se, postat će sve učestalije i snažnije. Znanstvenici predviđaju da će solarna aktivnost na svome vrhuncu biti 2013. ili 2014. godine. (jutarnji.hr)

Previous articleDani Svetog Vida: Predstavljanje knjiga ‘Tragom Alpskog bedema u Rijeci’ i ‘Pluralizam i sloboda o I. Berlinu’
Next articleVIDEO: Suludi vozački manevri na riječkoj obilaznici

1 COMMENT

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here