Podaci o čitanju u Europi pokazuju jasne razlike između sjevera i juga kontinenta. Najviše čitatelja ima Švicarska, gdje 81% građana pročita barem jednu knjigu godišnje, a visoko su i Luksemburg (75%) i Danska (72%). S druge strane, u državama poput Srbije i Crne Gore knjigu pročita tek 26% stanovništva, dok Rumunjska i Turska bilježe oko 30%, a Italija 35%. Prosjek Europske unije iznosi 52,8%, što pokazuje da je čitanje i dalje široko prisutno, ali neujednačeno.
Hrvatska bilježi rast čitanosti
U Hrvatskoj je u proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo 44% građana. To je značajan porast u odnosu na 37% godinu ranije. Time se razina čitanosti vratila na vrijednosti iz 2020. i 2021. godine. Iako je riječ o pozitivnom pomaku, rezultati i dalje ukazuju na prostor za daljnje jačanje čitateljskih navika.
Tko najčešće čita knjige
Čitanje je izraženije među ženama, visokoobrazovanima i građanima s većim prihodima. Među visokoobrazovanima čita čak 66% ispitanika, dok u Zagrebu i okolici taj udio iznosi 51%. Još viši postotak bilježe stanovnici Istre, Primorja i Gorskog kotara, gdje čita oko 59% ljudi.
Posudbe knjiga
Knjige se najčešće kupuju, što navodi 46% čitatelja, dok ih 40% posuđuje u knjižnicama, a oko četvrtine dobiva na poklon. Svaki četvrti građanin kupio je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca, no ukupna kupnja stagnira. Istodobno se mijenja način kupnje, pa se bilježi pad kupnje u knjižarama i rast online kupnje s 20% na 26%, osobito među mlađima.
Digitalno čitanje i čitateljske navike
Čitanje sadržaja na internetu dosegnulo je 77% i nastavlja rasti, dok e-knjige koristi tek 9% građana, a kupuje ih vrlo mali udio. Beletristika je i dalje najčitanija, a slijede dječje i stručne knjige te publicistika. Manji dio građana sudjeluje u književnim događanjima, pri čemu 17% posjećuje promocije knjiga, a 16% odlazi na sajmove i festivale, što pokazuje stabilan, ali ograničen interes za knjišku kulturu.
