Grčka, Albanija i Italija dale su zeleno svjetlo za izgradnju Transjadranskog plinovoda, kojim bi se plin iz Kaspijskog mora isporučivao u Europu. Taj će projekt biti konkurencija planiranom plinovodu Nabucco Zapad.
Plin bi od grčko-turske granice preko sjeverne Grčke i Albanije pa sve do juga Italije, gdje će biti priključen na europsku mrežu plinovoda, trebao prolaziti kroz cijev dugu 800 kilometara.
Taj projekt konkurira plinovodu Nabucco Zapad, dugačkom 1.300 kilometara, koji treba prolaziti od tursko-bugarske granice do Austrije. Preostaje vidjeti tko će od navedenih zemalja u konačnici isporučivati plin iz Azerbajdžana u Europu, zaobilazeći pri tom Rusiju. O tome će do sredine ove godine odlučiti konzorcij Shah-Deniz u kojem udio imaju među ostalima BP i Socar, azerbajdžanski državni energetski koncern.
Theodoros Tsakiris, stručnjak za energetiku s Atenskog instituta za politička istraživanja ELIAMEP i profesor na Sveučilištu u Nikoziji tvrdi da je Transjadranski plinovod (TAP), koji će koštati dvije milijarde eura, kraći je i jeftiniji od Nabucca, te što je još važnije; taj plinovod nudi povoljniji pristup plinskim rezervama na području Kaspijskog mora.
Tsakiris također smatra da bi ohrabrujući znak za južnoeuropski plinovod bilo sudjelovanje njemačkog koncerna Eon Ruhrgas u tom projektu, s udjelom od 15 posto.
U tom projektu sudjeluju i švicarski opskrbljivač energijom EGL i norveška naftna kompanija Statoil. Ono što je do sada nedostajalo je jasna politička podrška. Taj propust trebao bi biti ispravljen sporazumom o TAP-u koji su 13. veljače u Ateni potpisali Grčka, Albanija i Italija.
Bivši grčki ministar industrije Andreas Andrianopoulos upozorava da ne treba biti previše euforičan.
“Gradnja tog naftovoda je sedam puta naveliko najavljivana i svejedno se do danas nije ostvarila. Rusija, kao većinski vlasnik naftovoda, nije htjela dati jamstva da će nužna količina nafte stvarno biti i isporučivana”, objašnjava bivši grčki ministar.(business.hr)
