Riječki imunolog Zlatko Trobonjača navodi kako je ovakav rast broja novozaraženih uzrokovalo nekoliko čimbenika.
“Prvi faktor je da nemamo kolektivni imunitet, trebali bi imati oko 70 posto imunih osoba koje su preboljele bolest ili su cijepljene da bi dobili kolektivni imunitet. Ako se radi o visoko zaraznim sojevima, onda je taj kolektivni imunitet viši, možda i 80 posto. Druga stvar je da se radi o visoko zaraznim sojevima koji se puno brže šire. Treći razlog je činjenica da smo pustili u pogon školski sustav, rekao je Trobonjača za Dnevnik HTV-a i dodao da možemo potegnuti paralelu sa situacijom od jesenas kad smo otvorili školski sustav, a u listopadu imali eksponencijalni rast epidemije.
“Znamo s čime smo završili u studenom i prosincu. Očigledno takav scenarij bi mogao biti moguć i sada tijekom proljeća ako nekakvim protuepidemijskim mjerama, tu prvenstveno mislim na odgovornost naših sugrađana, ne onemogućimo širenje epidemije. Ako se to ne dogodi, što se tiče sugrađana, onda će Stožer morati donijeti neke druge mjere”, pojasnio je.
Prema Trobonjačinim riječima, izvornog wuhanskog soja više nema, a kolaju nove mutacije.
“Naravno da će se to i dalje nastavljati, novi sojevi se stvaraju. Posebno se stvaraju u imunodeficijentnim ljudima koji, kada obole, oni mogu nositi infekciju i više mjeseci. Kako nemaju učinkovitu imunost koja bi mogla eradicirati virus u potpunosti pojavljuju se neki sojevi virusa koji na neki način izbjegnu toj djelomičnoj imunosti u takvih ljudi i nakon toga se mogu proširiti i pojaviti u populaciji”, dodao je.
Vezano za dvojbje oko Astrazenecinih cjepiva kaže kako bi trebalo čekati izvješće i preporuke regulatornih agencija. Kaže da treba slušati stručnjake i konačnu preporuku EMA-e i podsjeća da u Hrvatskoj zasad još službeno nitko nije preminuo zbog cijepljenja, a od COVID-a jest 5.700 ljudi.
Jednodozno cijepljenje, nastavlja, ima svojih prednosti, ali i mana. Prednost je, kaže Trobonjača, da ćemo brže zaštititi populaciju od težih oblika bolesti.
“Jednodozno cijepljenje možda neće štititi od nastupa određenih simptoma i pogotovo od asimptomatskih infekcija, ali će štititi od težih oblika bolesti i smrti. Na razini individualne zaštite će sigurno dobro doći. No jednodozno cijepljenje je povezano s većim postotkom asimptomatskih infekcija, pretpostavljamo, a naravno ako se čovjek asimptomatski inficira onda može širiti virus i po toj logici će se epidemija puno sporije eliminirati nego kada bi se primjenjivale dvije doze. Ako bi se jednodozno cijepljenje počelo primjenjivati globalno kao jedan protokol, tada bi mogućnost nastanka virusnih bio mnogo veći”, rekao je Trobonjača.
On predlaže da se radno aktivno stanovništvo odredi kao prioritetna skupina za cijepljenje.
“Prioritet su skupine gdje epidemiolozi utvrde da se virus najbrže širi. Ako ustvrde da se u radnoj populaciji najbrže širi, a želite suzbiti epidemiju, onda ćete njih cijepiti. Prije smo išli drugom logikom, željeli smo zaštititi starije s obzirom da su najugroženiji s obzirom na ishod bolesti”, rekao je imunolog sa Sveučilišta u Rijeci za HRT.
