Nakon iznadprosječnog toplog rujna, a ponegdje čak i rekordno toplog – i prognoze za listopad su postojane u prilično velikoj vjerojatnosti nastavka iznadprosječne topline, a ni u studenom vjerojatno neće biti velike studeni, prognozirao je Zoran Vakula za HRT.
Svih proteklih dana i tjedana, većina ljudi uživala je u neuobičajeno suhom, sunčanom i toplom vremenu. Rujan je bio obilježen manjkom kišnih dana i obiljem sunčanih sati, s temperaturama koje su često prelazile 20°C, pa čak i 25°C. Ovi meteorološki uvjeti bili su iznimno neobični, s posebnim naglaskom na visokoj srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka, koja je bila značajno viša od prosjeka za rujan u razdoblju od 1991. do 2020. godine.
Prema neformalnim analizama koje će tek klimatolozi Državnog hidrometeorološkog zavoda morati službeno potvrditi, čini se da je ovogodišnji rujan bio među pet najtoplijih mjeseci u većem dijelu Hrvatske. U nekim područjima čak se približio najtoplijem rujnu iz 2011. godine. Na primjer, u Gospiću, gdje postoje podaci o srednjoj rujanskoj temperaturi zraka od 1873. godine, ovogodišnji rujan bio je peti najtopliji. Na Zavižanu, gdje se mjerenja provode od sredine 20. stoljeća, bio je četvrti najtopliji. U gradovima poput Dubrovnika, Rijeke, Splita i Zagreba (Maksimir), rujan je bio drugi najtopliji, dok je u Osijeku čak postavljen rekord po toplini. Važno je napomenuti da se svakodnevna mjerenja u Osijeku provode još od 1899. godine.
U isto vrijeme, ukupna količina oborine tijekom rujna bila je neujednačena. Na većini meteoroloških postaja zabilježen je manjak oborine u usporedbi s dugogodišnjim prosjekom, iako su pojedinačno neka područja zabilježila višak oborine, kao što su Rijeka i Zagreb.
Analiza srednje temperature zraka na meteorološkim postajama DHMZ-a od početka godine do kraja rujna također sugerira da smo u još jednoj toplijoj godini od prosjeka. Na primjer, u Splitu, dosadašnja srednja temperatura zraka bila je peta najviša u povijesti mjerenja, dok je na Zavižanu bila četvrta najviša. U Dubrovniku, Gospiću, Rijeci i Zagrebu (Maksimiru) bila je druga najviša, dok je u Osijeku postavljen rekord po visini temperature.
Ne samo da su temperature bile iznadprosječne, već je i količina oborine bila značajna. Na primjer, postaja DHMZ-a u Zagrebu Maksimiru zabilježila je drugu najveću ukupnu količinu oborine od 1949. godine, kada su počela mjerenja na toj postaji. Prema preliminarnim podacima, izmjereno je 938 mm oborine, samo malo manje od rekordnih 1035 mm zabilježenih od početka godine do kraja rujna 2014. godine.
Kratkoročne prognoze za listopad sugeriraju nastavak sličnih vremenskih uvjeta kao u rujnu, s malom vjerojatnošću hladnijeg vremena ili obilnih kiša. Dugoročne prognoze za sljedeća četiri tjedna također ukazuju na toplije od prosjeka vremenske uvjete za listopad, uz malu vjerojatnost za dulje razdoblje hladnijeg vremena.
U prvih nekoliko tjedana listopada, vjerojatno će biti malo kiše, a razdoblje sušnog vremena će se vjerojatno nastaviti. Međutim, u drugoj polovici listopada postoji veća vjerojatnost za veće količine oborine, osobito na području Jadrana i obližnjim područjima.
Što se tiče dugoročnih prognoza za studeni, one su manje pouzdane, ali sugeriraju da bi studeni također mogao biti iznadprosječno topao mjesec.
Kada je riječ o prognozama za zimski period (prosinac – siječanj – veljača), postoji povećana vjerojatnost da će temperatura zraka biti blizu prosjeka ili čak malo viša. Također, ukupna sezonska količina oborine može biti malo veća od prosjeka. To bi moglo povećati nadu za snijeg, osobito u veljači i siječnju.
Napomena da se sve ove prognoze temelje na trenutačnim podacima i modelima, ali uvijek postoji određena nesigurnost u dugoročnim prognozama, i stoga je važno pratiti ažurirane informacije kako biste se bolje pripremili za buduće vremenske uvjete.
