Dok je inflacija u Sloveniji na godišnjoj razini tek nešto iznad pola posto, cijene proizvoda u toj zemlji znatno su niže u usporedbi s Hrvatskom. Hrvatski potrošači sve češće uspoređuju cijene u istim trgovačkim lancima u obje zemlje, a društvene mreže preplavljene su slikama i komentarima.
Primjerice, cijene kave se kreću od 8 do 13 eura, deterdženti od 17,5 do 35 eura, dok čokolade dosežu cijenu od 7 eura. Osnovne namirnice, poput riže, koštaju oko 5 eura, dok su cijene šampona i dezodoransa nevjerojatno visoke – čak do 12,5 i 10 eura.
Nastavak rasta cijena: Što očekivati?
Distributeri potvrđuju kako cijene neće stati rasti. Prema riječima Stjepana Roglića, direktora Nadzornog odbora Orbico grupe, najvećeg regionalnog dobavljača, očekuje se daljnje poskupljenje prehrambenih proizvoda poput kave i kakaa, dok će rast cijena kemijskih proizvoda vezanih uz naftu biti nešto blaži.
“Ne možemo nikako reći hoće li ta promjena cijena biti već u sljedećim tjednima ili mjesecima. Stabilizacija je malo vjerojatna,” izjavio je Roglić.
Kako građani reagiraju na poskupljenja?
Hrvati su sve manje iznenađeni stalnim porastom cijena. Maca iz Zagreba komentira situaciju riječima:
“Sve je skupo, ne znam kaj ćemo. Kruha jesti i vodu piti.”
Neki građani, poput Vesne, rješenje vide u praćenju kataloga i odlascima u Sloveniju u kupovinu:
“Gledati kataloge, akcije i neki put otići u Brežice u malo veći šoping.”
Apsurdne razlike u cijenama
Josip Kelemen iz potrošačke platforme “Halo Inspektore” ističe kako su cijene u Hrvatskoj često znatno više nego u razvijenijim zemljama:
“Znamo da isti proizvod u Hrvatskoj košta 20, 30, čak i 100 posto više nego u bogatijim zemljama, iako su tamo energenti, rad i transport skuplji.”
Što se može kupiti za 150 nekadašnjih kuna?
Primjer potrošnje od 20 eura (150 kuna) jasno pokazuje koliko je kupovna moć smanjena. Za taj iznos građani mogu kupiti:
- Kekse,
- Mineralnu vodu i 2 dl soka,
- Dva batka i zabatka,
- Malu staklenku feferona,
- Pakiranje hrane za pse.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar ipak tvrdi da rast plaća i BDP-a nadmašuje inflaciju:
“Kupovna moć građana danas je znatno veća. Naši građani mogu kupiti više mlijeka, goriva i brašna nego prije.”
Vlada i dobavljači u sukobu
Vladine mjere za suzbijanje inflacije, poput zamrzavanja cijena određenih proizvoda, nailaze na kritike distributera. Roglić ističe kako takve mjere dovode do nestašica proizvoda ili promjena u pakiranjima.
“Ako ograničite cijenu tjestenine od 500 grama, pojavit će se nestašica tog pakiranja, ali će se zato pojaviti tjestenina od 400 ili 800 grama po novoj tržišnoj cijeni.”
Sastanak između Ministarstva gospodarstva i trgovaca trebao bi donijeti odluke o daljnjim koracima u borbi protiv inflacije.