Prehlade, gripe i bronhitisi uobičajeni su pratioci ovih dana na početku zime. Zbog blagdanskih okupljanja i dugotrajnog boravka u zatvorenom prostoru virusi se lakše prenose s jedne osobe na drugu. I niske temperature vani, koje se izmjenjuju s toplinom i suhim zrakom domova, pogoduju širenju zaraze.
Kako razlikovati simptome
Ali kako razlikovati običnu prehladu od nečeg ozbiljnijeg i kada pribjeći lijekovima?
Liječenje
U zimskom razdoblju respiratorne bolesti su konstanta. One su uzrokovane uglavnom virusima, koji mogu zahvatiti i gornje i donje dišne putove. Neki mogu uzrokovati jednostavnije faringitise i laringitise, do traheo-bronhitisa, pa sve do upale pluća. Prisutan je rizik, posebice za osobe starije od 60 godina i one s kroničnim respiratornim, ali i metaboličkim ili kardiovaskularnim bolestima.
Bronhitis
Bronhitis je gotovo uvijek uzrokovan virusnim infekcijama, poput gripe, rinovirusa, respiratornog sincicijalnog virusa (RSV), Covid-19 i općenito nestaje spontano. Ali kod problematičnih pacijenata može biti prikladno posegnuti za antivirusnim lijekovima, ako se adekvatno dijagnosticira u prvim satima infekcije. Ponekad se ti virusni oblici mogu zakomplicirati preklapanjem bakterija. Simptomi su visoka temperatura i kašalj s ispljuvkom koji će u slučaju bakterijske infekcije biti obilniji, gušći i obojeniji. To može usmjeriti liječnika na odgovarajuće liječenje, uključujući antibiotike. U složenijim slučajevima može biti potrebno pribjeći izravnom pregledu i kulturi ispljuvka s antibiogramom, za ciljaniji terapijski pristup.
Upala pluća
“Tipična” upala pluća, ona koja zahvaća dišneputove i alveolarne prostore, karakterizirana je visokom temperaturom, popraćenom drhtavim zimicama (osobito u mladih ljudi), kašljem s ispljuvkom i dispnejom (poteškoće s disanjem), ako je zahvaćeno veliko područje pluća. Ali postoje i “atipične” pneumonije, uzrokovane malom skupinom mikroorganizama, zbog čega ih Amerikanci nazivaju “hodajuća pneumonija”. U ovom slučaju temperatura je skromna i praćena jakom slabošću koja traje nekoliko dana. Liječnik u takvom slučaju može zatražiti laboratorijske pretrage i rendgensko snimanje (ili CT) prsnog koša, koji će prepoznati karakterističan infiltrat koji uglavnom zahvaća plućne intersticije.
Prevencija
Prevencija je uvijek najbolja obrana, a glavnu strategiju predstavljaju cjepiva (protiv pneumokoka, gripe, Covid-19 i RSV). Zatim se moramo voditi pravilima zdravog razuma. Na blagdane je zadovoljstvo okupiti se u što većem broju, u zatvorenom prostoru, no oni koji su osjetljivi, neka izbjegavaju sudjelovanje ili neka se barem malo odvoje, noseći masku. Kada izlazite, dobro je zaštititi svoje dišne puteve šalom preko nosa i usta kako biste zagrijali udahnuti zrak.
Biljni čaj
Pazite i na zagađeni zrak. Čestice (PM2,5 i PM10) mogu iritirati i izazvati upalu dišnih putova, što može dovesti do predispozicije najosjetljivijih respiratornih infekcija. Ispijanje čaše vina ili kuhanog vina ne štiti od bolesti dišnog sustava i nema nikakvu ljekovitu ulogu. Bolji je biljni čaj. Vitamin C također nema izravnu terapeutsku ulogu protiv virusnih infekcija, niti ih sprječava. Ali odličan je antioksidans, stoga pojačava reakcijsku sposobnost imunološkog sustava. Ista stvar je i s vitaminom D, koji pomaže našoj obrani iako nema izravnu ulogu protiv virusa i bakterija.
Kada otići na hitnu pomoć
Kada je potrebno ići na hitnu? Samo kada postoje objektivne poteškoće s disanjem. Tijekom Covida svi smo naučili koristiti oksimetar, koji može pomoći u razumijevanju postoji li respiratorno zatajenje. Ako saturacija padne ispod 90% opravdan je odlazak na hitnu. Ali uvijek nakon komunikacije s liječnikom.
