Home Kolumne Zrakoplovna nesreća na Braču ukazuje na dva velika problema…

Zrakoplovna nesreća na Braču ukazuje na dva velika problema…

421
0

Prinudno udarno slijetanje sportskog zrakoplova Cessna 172, 28. lipnja 2022. na Braču, kod Pustinje Blaca, vjerojatno zbog otkaza motora, uslijed kvara ili problema s gorivom, pri kojem je ozlijeđen srpski pilot, a dvoje njemačkih turista teško su ozlijeđeni, ukazuje na mogućnost teških nepravilnosti u turističkom gospodarskom poslovanju i ispunjavanju potrebnih zrakoplovnih normi te našoj medicinskoj službi zbrinjavanja ozlijeđenih, piše Žaljko Marušić za Autoportal.

Zbog intenzivnog turizma, a nesređene poslovno-turističke ekonomije, Hrvatska je eldorado za nelegalno poslovanje u turističkom prometu uz velike zarade. Brojni strani građani koji posjeduju nekretnine u Hrvatskoj nelegalno ih iznajmljuju pod krinkom dovođenja “prijatelja“, zrakoplovni klubovi organiziraju prijevoz putnika između Jadrana i europskih destinacija pod krinkom klupskih aktivnosti. Na takav model ukazala je nesreća krajem svibnja kod Slunja, kad su u padu sportskog zrakoplova Cessna 182 poginule četiri osobe. Intenzivno je nelegalno iznajmljivanje i čarter brodica i jahti, što je poseban i velik problem, za čije rješavanje ne bi trebalo čekati neku tragediju na moru.

Zrakoplovna nesreća, prekjučer na Braču, bizarnih značajki, hrvatska tvrtka, sportski zrakoplov registriran u Mađarskoj, srpski pilot, njemački putnici, ukazala je na problem nelegalnog “crnog” čartera na nebu, odnosno nelegalnih komercijalnih letova. Je li to konkretno bio slučaj, pokazat će istraga, ali takve su stvari i teško dokazive. Naime, putnici su u pravilu instruirani da inspektorima kažu kako su prijatelji, koji snose ukupne troškove leta.

Organiziranje panoramskih letova ozbiljan je zrakoplovni biznis, za kojeg je nužno ispuniti niz uvjeta, prvenstveno certifikata Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo. Za to se trebaju ispunite stroge zakonske norme, koje se tiču opremljenosti i stanja zrakoplova, strogog sustava održavanja, obučenosti pilota i načina poslovanja za komercijalne letove. Takvo je poslovanje i posebno porezno kategorizirano.

Kako bi sve to izbjegli, domišljati “poduzetnici” otvaraju tvrtke u kojima koriste sportske zrakoplove “za vlastite potrebe”, koji su znatno jeftiniji u nabavci i održavanju. Potom njima nelegalno obavljaju komercijalne letove, a ako ih zatekne inspekcija opravdavaju se kako prevoze “prijatelje“. Takvim poslovanjem izbjegavaju velika potrebna ulaganja, smanjuju i izbjegavaju porezne obveze, čime ostvaruju velike nelegalne profite, a istodobno ugrožavaju sigurnost putnika koje prevoze.

Problem je i s osiguranjem putnika pri takvim nelegalnim i opasnim komercijalnim operacijama. Naime, ako je i postojala poslovna i privatna polica osiguranja, iz koje će se pokriti veliki troškovi liječenja, osiguravateljske tvrtke od osiguranika mogu tražiti povrat isplaćenih sredstava, jer su oni svojim nedopuštenim djelovanjem izazvali navedenu štetu.

Ova je nesreća pokazala kakve posljedice trpimo jer, kao jedna od rijetkih turističkih zemalja, nemamo uređenu Hitnu helikoptersku medicinsku službu (HEMS) pa se zbrinjavanje, kao svojevrsno rezervno rješenje, obavlja neprikladnim vojnim helikopterima, bez odgovarajuće organizacijske strukture, koja se temelji na bazama, specijaliziranim helikopterima za medicinsku službu, specijaliziranoj opremi i specijaliziranom personalu (piloti, liječnici urgentne medicine, spasioci letači.

Nastala je afera zbog odluke da se helikopteri, s pola puta do Brača, vrate u baze. Očito se nije radilo o nečijem hiru, niti namjernom vraćanju zbog sukoba ingerencija. Vjerojatno, temeljem dobivanja svih informacija, utvrdilo da vojni helikopter Mil Mi-8 neće moći obaviti prihvat unesrećenih na teško pristupačnom terenu, gdje nije moguće slijetanje u blizini, nego je nužno izvlačenje iz zraka. Problem je što poslani vojni helikopter nije imao vitlo niti posadu za opsluživanje vitla, za podizanje mase od 250 kg.

Naime, u konkretnom je slučaju teško ozlijeđene trebalo dizati u posebnoj medicinski prilagođenoj nosiljci, zajedno s letačem-spasiteljem, koji osigurava taj zahtjevan manevar. Dakle treba čim prije ustrojiti službu HEMS Croatia koja bi u konačnici trebala imati šest baza (Zagreb, Požega, Rijeka, Zadar, Split, Dubrovnik i šest specijaliziranih helikoptera (primjerice Eurocopter EC145), hitan helikopterski prijam u šest klinika i dispečerski centar, koji bi koordinirao svim aktivnostima.

To bi se moglo provesti u dvije faze te osigurati da Hrvatska, kao ozbiljna turistička destinacija, dobije kvalitetnu hitnu helikoptersku, medicinsku službu

Previous articleTerasa Milenij i ove godine svira i pleše u nama najdražoj Opatiji !
Next articleUkrajinci ismijavaju Ruse: ‘Uništili smo ih na Zmijskom otoku, a oni kažu povlačenje’

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here