Na video panelima unutar Zapadnog trgovačkog centra (ZTC) u Rijeci tijekom jučerašnjeg dana prikazani su neuobičajeni i osjetljivi politički vizuali, što je izazvalo zabrinutost dijela posjetitelja. Riječ je o sadržajima obilježenima hashtagom #FORIRAN, koji – s obzirom na prikazanu ikonografiju – aludiraju na aktualne sukobe na Bliskom istoku, posebno između Izraela i Irana.
Poseban element bila je prisutnost QR koda koji je vodio na video na YouTubeu:
Prikazivani vizuali i YouTube kanal
Na jednom od ekrana prikazana je ilustracija niza vrata s imenima zemalja poput Japana, Vijetnama, Afganistana, Sirije, Libanona, Palestine i Irana, uz krvavi trag koji vodi do figure smrti u crnoj odjeći sa simbolima SAD-a i Izraela. Drugi vizuali pozivali su na solidarnost s Iranom i palestinskom djecom, uz poruku “Respect #ForIran”.
Reakcija ZTC-a: “Sadržaj nas je iznenadio”
Na naš upit o naručitelju i prirodi kampanje iz ZTC-a su nam odgovorili:
“Sadržaj nas je iznenadio jer naš centar ne podupire nikakva politička i vjerska obilježja. O svemu smo odmah poduzeli radnje prema našem poslovnom partneru i pružatelju usluga na digitalnom displayu koji se nalazi na etaži E0 našeg centra.”
“Sustav je hakiran, situacija pod kontrolom”
ZTC dodatno pojašnjava da je riječ o incidentu sigurnosne prirode:
“Prema informaciji koju smo dobili od našeg poslovnog partnera, sustav (LED display) hakiran je u kratkom vremenskom razdoblju te je došlo do neovlaštenog prikazivanja spomenutog sadržaja. Zahvaljujući brzoj i učinkovitoj reakciji greška je u najkraćem roku uklonjena i situacija je stavljena pod kontrolu. Poduzete su sve potrebne mjere kako bi se spriječilo ponavljanje slične situacije u budućnosti.”
Nepoznato tko stoji iza poruke
Iako je jasno da sadržaj nije službeno naručen niti odobren od strane ZTC-a, ostaje nepoznato tko je odgovoran za hakerski upad i distribuciju politički osjetljivih poruka. Također nije potvrđeno je li incident prijavljen nadležnim tijelima za cyber sigurnost.
Digitalni ekrani u trgovačkim centrima često služe za reklamne i informativne sadržaje, ali ovaj slučaj otvara pitanje njihove sigurnosti i potencijalne zlouporabe u svrhu političke propagande.
