Na pomolu je novi sportsko-turistički debakl: Primorsko-goranska županija planira izgradnju velikog skijališta na Platku, na kojem zimi uglavnom pada kiša ili puše bura. Sam koncesionar kaže da se takav megalomanski projekt neće ostvariti i da ne može biti isplativ. Osim ekonomskih, nastat će i vrlo ozbiljne ekološke štete Nacionalnom parku Risnjak. Nagradno pitanje glasi – radi li se o novoj pobjedi građevinskog lobija?
Kiša, bura, visoke temperature i niska nadmorska visina nisu naklonjene skijanju na Platku. Ove godine skijalište gotovo i nije radilo pošto na Platku povremeno snijeg zapada, ali se vrlo brzo otopi.
Međutim, Urbanističkim planom uređenja (UPU) Primorsko-goranske županije koji je u postupku donošenja, predviđeno je stvaranje velikog skijališnog centra od Platka. Obuhvat turističke zone koju je SDP-ova vlast ucrtala je 430 hektara. Predviđena je izgradnja 2050 ležajeva, od čega 350 u postojećim, ali navodno samo preuređenim, planinarskim domovima, a 1700 u smještaju ostalog tipa, hotelskog i apartmanskog. Uz to gradili bi 11 novih staza, tri žičare, nove akumulacije vode za potrebna zasnježenja, sportske dvorane, sportske terene, staze za quad, ljetno skijalište.
“Ako Platak želi raditi dalje, moramo postaviti sustav osnježenja koji ne ovisi o temperaturi. Međutim, ja govorim o brdu Radeševo gdje bi mogle biti takve dvije, tri staze. Preskupo bi bilo takve sustave imati na svim stazama koje su ucrtali u prostorni plan. Ni St. Moritz si ne može priuštiti toliko staza pod umjetnim snijegom”, kaže Mladenović koji planove za izgradnju apartmana ovakvih razmjera naziva “velikim promašajem”.
“Ucrtano je selo s kućama na dva, tri kata koje čine jednu arhitektonsku cjelinu. To sve netko mora izgraditi odjedanput. Tko će to platiti? Ne vjerujem da će se to ikad napraviti. Uz to, selo je smješteno kilometar dalje od skijališta. Ljudi bi se morali voziti automobilom do staza pa isto tako mogu doći i s obale. Međutim, na neke interesne grupe nije se moglo utjecati i ovakve besmislice završile su u prostornom planu. Možda to ekološki gledano i nije loše, jer ovo sigurno nitko neće platiti, pa ni tih tisuća zamišljenih ljudi neće biti”, ističe.
Glasnogovornica Primorsko-goranske županije kaže da će u realizaciji projekta “značajno biti iskustvo svih skijaških djelatnika koji su godinama prisutni na Platku, te će sigurno biti konzultirani prije donošenja konačnih odluka”. Međutim, Mladenovićevo mišljenje očito nisu uzeli u obzir.
Za projekt planiraju tražiti novce od EU-a. “Odmah treba reći da to neće biti moguće za sve elemente planiranog sustava, te da će put do tih sredstava biti vrlo zahtjevan i dug. Za sadržaje komercijalnog tipa svakako očekujemo interes privatnog kapitala, ali u ovom trenutku možemo reći samo da ćemo Platak pokušati dovesti u takvo stanje da postane privlačan privatnom kapitalu”, objasnila je glasnogovornica.
Međutim, koliko će građane osiguravanje te privlačnosti koštati? U Primorsko-goranskoj županiji kažu da na pitanje o cijeni izgradnje infrastrukture “nije još moguće odgovoriti”, a ni studija ekonomske opravdanosti još nije napravljena.
Prijetnja županijskom proračunu nije jedina loša posljedica koja može proizaći iz ovog projekta jer se planirane skupe intervencije za koje županija ne zna ni koliko će koštati niti jesu li ekonomski isplative, događaju uz sam rub Nacionalnog parka Risnjak.
Tako, dok uz rub Parka prirode Vransko jezero imamo ucrtanih osam golf terena, u zaštićenom krajoliku Motovuna također golf, u Nacionalnoj ekološkoj mreži na Srđu i Oštrici golf, uz rub Nacionalnog parka Krka golf, rub jednog od najstarijih nacionalnih parkova u Hrvatskoj, okružilo bi skijalište.
“Ovo nema nikakve veze s turizmom, isključivi je cilj da se potroši novac poreznih obveznika da bi se radile velike investicije i dijelile provizije”, tvrdi Ladislav Radoslović iz riječke udruge Animalia.
U paketu klimatskih problema i planiranih troškova koje Platku stoje na putu je i voda. “Kada bi se gore vukle cijevi to bi koštalo preko 200 milijuna kuna. Za Radeševo će vode biti i bez cijevi, ali za ovakve planove ne. Glupost su priče o deset tisuća ljudi na Platku. Najviše što smo izbrojali u jednom danu je oko tri tisuće i tada je bila prevelika gužva. Ucrtana su 2 800 parkirna mjesta. To je suludo. Papir trpi sve. Još jedna glupost je i ucrtana žičara koja bi s Grobnika išla na Snježnik. Sve u svemu ova je priča znanstvena fantastika”, kaže Mladenović.
Stanica žičare koju spominje Mladenović po prostornom planu ulazi u granice parka, ali to građani nisu mogli vidjeti jer na planu koji im je predstavljen nisu ucrtane granice zaštićenih područja. Udruga Animalia ocijenila je da to čini sam nacrt urbanističkog plana, kao i cijelu javnu raspravu o njemu, nezakonitim.
“Ako se ovo napravi na Platku, nacionalni park može prestati funkcionirati. Risnjak je osnovan kao češki tip parka s namjerom da se izuzme od antropogenih utjecaja. Zato u Risnjaku nije dozvoljeno kampiranje ni gradnja smještaja”, rekao je Radoslović.
Biologinja Gordana Pavoković upozorava da bi cijeli kompleks na Platku imao posljedice na bioraznolikost cijeloga područja i ugrozio i biljne i životinjske vrste. “Najveća šteta bit će za krupne vrste poput medvjeda, vuka, risa. Uništit će se mjesta za brložište medvjedima i presjeći će se migracijski put kojim medvjedi cirkuliraju između Slovenije, Hrvatske i Bosne. Tamo obitava i nekoliko čopora vukova.
Posebno su problematični quadovi koji će voziti svuda po šumi što donosi veliku buku i uznemiravanje i pticama. Tetrijeb je tako praktički već istrijebljen zbog šumskih radova”, kaže Pavoković.
Uz sve ove rizike koje županijska vlast nije uzela u obzir, prostornim se planom predviđa i vjetropark u blizini, a kumulativan utjecaj ovih projekata na prirodu nije im bitan. Iz udruge Animalia upozoravaju i na nepravilnosti u samom projektu UPU-a.
“U prostornom planu se navode podaci o vjetru iz razdoblja od 1950. do 1962. godine kada su zime bile drugačije. Čak i tada kada je skijaška sezona mogla trajati 90 dana, 72 dana su bili dani s jakim ili olujnim vjetrom kada zbog vjetra skijalište nije moglo raditi. Kada se uzmu u obzir i snijeg i kiša, onda se vidi da ovo uopće nema smisla”, ističe Radoslović.
U istoj Županiji već postoji drugi sličan plan, sportsko-rekreacijski centar Bijela Kosa u općini Vrbovsko, koji je Vlada čak uvrstila u katalog 30 investicija od državnog interesa. Grad Vrbovsko je utrošio novac svojih građana da bi se izgradilo i uredilo 11,5 km ceste do skijališta, postavljen je vodovod, probijene su staze krčenjem šume, izrađena je studija utjecaja na okoliš, ishodovane lokacijske i građevinske dozvole te donesen urbanistički plan uređenja. Šuma je iskrčena, šteta po okoliš je napravljena, a investitora nema nigdje na vidiku. Prema pisanju Novoga lista od 12. travnja, Župan Zlatko Komadina je, govoreći o Bijeloj Kosi, izjavio da se “Županija može uključiti ako se radi o par milijuna kuna, ali sigurno ne može sama realizirati tako zahtjevan projekt”.
Dakle, županija ne može realizirati projekt kao što je skijalište, priznaje i sam župan, a investitore nemaju ni za jedan ni za drugi projekt. Dok je na jednom mjestu devastacija već učinjena, a javni novac potrošen, isto se sprema na drugom mjestu, na Platku gdje većinu zime pada kiša ili puše bura, gdje sam koncesionar kaže da se takvo skijalište neće ostvariti i ne može biti isplativo, a gdje će osim ekonomskih, nastati i vrlo ozbiljne ekološke štete Nacionalnom parku Risnjak.
Sve se to zbiva u županiji gdje je na vlasti stranka koja pretendira postati pobjednikom nadolazećih parlamentarnih izbora, što nam govori da se ne možemo previše nadati da će grabež za prostorom, najznačajnijim našim preostalim resursom, završiti s prestankom HDZ-ove vlasti. (h-alter.org – marina kelava)
ja se sav raznježim kad čitam BILO kakvu izjavu koncesionara sa Platka… Što je to ON napravio u posljednjih 10 godina, osim što je pozatvarao SVE vučnice osim beby lifta i sedežnice radeševo???
Upravo tako. Platku gravitira oko dva milijona ljudi. Samo Rijeka ima skijaša koji bi napunili Platak, ako bi bio na zadovoljavajućoj razini. Nije samo skilalište bitno. U Austriji je ljetni turizam jači od ljetnog. I u nac. parkovima su skijališta, šetnice, biciklističke staze itd…. Treba se ugledati na susjedne zemlje koje nemalo ulažu u skijališta. Na Platku smo većina nas naučili skijati i mislim da je ostvariva ideja spoja mora i snijega.
Sretno Platak
Županija ne može ni asfaltirati ukupno cca 3km makadamske staze ( ne ceste) koja se nalazi na Grobničom polju i vodi od parkinga uz avio hangar pa do prvih kuća u Podhumu i nazad.To bi bila idealna rekreativna staza za rolanje, vožnju bicikala, guranje kolica, skejtanje, šetnju.
Ma kakav Platak, na žalost, nevoljko se moram složiti sa Mladenovićem da je tu u pravu, ali isto tako je točan i gornji komentar na njegov rad na Platku.
Ma šta stalno pada kiša bura puše al snijeg kad pada pada! ova se zona nažalost je bila vise kisna ali kad pogledate sezonu 2010 bilo je metar i pol snijega ja sam te sezone skijao na platku do polovice 3 mjeseca
Mladenović priča gluposti,ustvari to namjerno radi da se ne dira u njegovo dvorište..ima koncesiju na 20 godina i zato se odjednom buni ovako da kako ce gore funkcionirati nema snijega,kisa bura ovo ono…a sto je on napravio kao sto govori prvi post??gore sam stvarno cesto,ljeti,zimi,proljece prakticki jednom tjedno,taj covijek nikada nista nije dobro napravio za platak nego je samo i unistio.radim kao ucitelj skijanja i od kada je maknuo baby zicaru i postavio onu spagu pa to je totalni idiotizam,djeca se ne mogu drzati stalno padaju,roba se unisti.Da ne govorim da je maknuo tesanj i 1 sve je preselio na radesevo da ima sto manje troskova,a onda se stvaraju ogromne guzve na radesevu puno je ljudi.Ja se slazem da on to ne moze sam zato to treba biti grupacija ljudi koji su sposobni nesto ucinit.On govori da ako je losa sezona da nema od toga nista,naravno kada je nesposoban i kada naplacuje cijene karte kao da smo u italiji ili austriji.Mogu navesti bar 10 skijalista sa slicnim vremenskim prilikama pa funkcioniraju itekako dobro,Mariborsko Pohorje vrh je na 900m a dno je do samoga grada tj.400m a vjerujute da i tamo ima juzine,kise i svega kao na platku,ali to radi cijelu zimu…dnevna karta vrijedi i za nocno…..Cerkno je nisko,Piancavallo tako da neka ne prica nebuloze da nema smisla uređivati.
Mislim da se od Platka moze napraviti veliki i lijepi centar ne samo za skijanje nego i za ljetni turizam,pa more je na pola sata,da se napravi za ekipe mogucnost priprema…svasta se tu moze i moglo bi to raditi cijelu godinu,da bude i skijanja i setnji.Slazem se također da treba napraviti dobru studiju o okolišu i da se ne ugrozi životinjski svijet ali sve je to riješivo…90% skijališta u Italiji se nalaze u Nacionalnom parku dolomiti pa sve funkcionira kako treba
samo treba naci prave investitore i sve se moze rijesiti
Vrlo loš i tendenciozan članak, bez relevantnih stručnih mišljenja i s komentarima gdin. Mladenovića čija ulaganja i ispunjavanje uvjeta iz ugovora o koncesiji bi trebalo dobro pročešljati…
Platak je raj na zemlji, ali kao i sve ostale komparativne prednosti koje ima ova zemlja s ovom političkom garniturom teško ćemo nešto od njega napraviti…
Od županije i općina Čavle i Jelenje, ne traži se ništa osim onoga šta su zakonom obvezne napraviti, a to je riješiti prostorne planove i komunalnu infrastrukturu i vjerujte mi ulagača bi onda bilo koliko hoćeš…
Odrastao sam, kao i svi riječani, sa Platkom iza leđa i Kvarnerom ispred sebe. Dok smo učili prve skijaške korake, kao djeca, pričali su nam o mogućnostima i planovima izgradnje Platka. Dobri, stari skijaški entuzijast Milan Tumara, imao je sve pripremljeno za takav zahvat. Nije doživio da ga SDP uvaži, a kamo li da mu da odriješene ruke. Uvijek je bilo bitnije potrošiti novce na nekom drugom mjestu gdje postoji tzv. “rikverc” u plaćanju. Zato grade STRABAG (Hypo), GP KRK (sin od Miličevićke)…
Platak kasni sa realizacijom najmanje 20 godina, ali NIKAD NIJE KASNO.
NE pod svaku cijenu. Imamo priliku svojim budućim sugrađanima, mladima, omogućiti razvoj cijelog goranskog kraja. Neka budući planovi budu izraz volje SVIH građana, a ne samovolja nekih interesnih grupa koje će zaraditi na gradnji, a s tim novcem kupovati nekretnine negdje gdje nisu narušili prirodu. Ili, kao Linić, kupiti jahtu od svog i Sanaderovog prijatelja Ježića i uživati u ljepotama našeg mora.
Dosta je bilo tih samozvanih poštenjačina!
Tipično lupetanje bez argumenata. Kako je gore napisano skoro sva talijanska skijališta su u parkovima prirode – samo treba dobra kontrola. To je kao i panika oko golf terena, cijela halabuka a nema niti jedan pošten u HR. Istovremeno ih ima na stotine u Austriji ili 13 u Sloveniji – i svi su ekološki.
A što se tiče ekonomičnosti – upravo je bitno da se naprave cjelogodišnji sadržaji i da budu prisutni ljudi tijekom cijele godine. U tom smislu i treba ono manje naselje – naravno izgrađeno po pravilima struke i primjerene arhitekture.
Koliko vas plaća županija da ju ovako podržavate ili ste čak zaposlenici županije pa ste ovo dobili u zadatak da pišete? A ako slučajno, samoinicijativno pišete, dakle iz uvjerenja, onda ste vrlo neobrazovani, a što je i logično, jer da je narod pametniji, imao bi i odgovornu i pametnu vlast (i lokalnu, i na državnoj razini). U suprotnom, kako objasniti da uvijek imamo nekompetentnu, korumpiranu i neobrazovanu vlast, a tako pametan narod koji zna što bi trebalo i kako to napraviti?
Neki ovdje očito imaju viška novaca pa ga žele dati županiji da utroši u megalomanske projekte. Ne znam čemu usporedbe sa talijanskim skijalištima u Alpama gdje su nadmorske visine dvostruke u odnosu na nas i udaljenost od morskog utjecaja puno veća. Ljudi iz ovog kraja nisu bili u nikakvim planinama van Hrvatske osim u Alpama pa se ravnaju po tome, a ne znaju da postoje skijališta naprimjer i u Apeninima u srednjoj i južnoj Italiji na također značajnim visinama od 2000 metara koja ne mogu sastaviti 10 dana skijanja godišnje, zato tamo i nema ovakvih megalnomanskih projekata nego su oni svoj turizam orijentirali na ono što imaju, a to je divljina, foto-safari, prisutnost velikih zvijeri, kao i kod nas u Gorskom kotaru. Međutim, mi to želimo ugroziti da bi pokušavali imitirati one koji su već sve to davno izmislili prije nas, i puno kvalitetnije. Također, što se tiče činjenice da su talijanska skijališta sva u parkovima prirode, vjerojatno ne znate da su talijanski nac. parkovi i parkovi prirode prosječno veliki kao svi naši zajedno, s tim da kod nas oko 80% površine svih planinskih nacionalnih parkova otpada samo na Plitvička jezera, a svi preostali su toliko mali da niti ovako ne pružaju zaštitu vrstama koje migriraju, a još bi se po nekima trebala u njima graditi skijališta. Vjerojatno ima ljudi koji dobro žele svom kraju, ali nisu nigdje bili dalje od Piancavalla, Rogle, Alpi pa ne mogu pojmiti da postoji i nešto drugo.
Zašto nitko nije spomenuo Bjelolasicu koja ima donekle riješene kapacitete i infrastrukturu, sportska igrališta, puno bolju poziciju za dugotrajni snijeg od Platka i znate koliko je imala skijaških dana ove godine, prije požara? Točno nula. Netko je spomenuo da ova sezona nije bila dobra za skijanje, ali prošla je. Pa zar mislite da postoji investitor koji će uložiti u skijalište da radi svake druge godine. To bi bilo kao da otvorite hotel na obali koji će raditi svake druge godine. Razmišljanje u najmanju ruku tragikomično. Što se tiče ljetnog turizma na Platku i općenito u planinama, tu se može vjerojatno ponuditi više, ali kao da je do sada daleko bilo od opatijske ili crikveničke rivijere do naših planina. Ima ukupno pola sata vožnje pa zašto turisti ne dolaze provoditi vrijeme u planinama, ne treba zato izgraditi velebni hotel na 8 katova u nacionalnom parku nego organizirati promidžbu i kvalitetno prezentiranje vrijednosti.
onaj prvi komentar mi je bio samo “na brzinu” i odnosio se SAMO na koncesionara. To što je koncesionar napravio guranjem “svega” na sedežnicu Radeševo je ravno suicidu! Ski Klub RIjeka (R2), snowpark, rekreativci, sanjkalište (jer ipak je NJEGOV kafić na dnu Radeševa – a i zanimaju me minimalni tehnički uvijeti za isti, jer nema ni vode ni wc-a…), SVE to na JEDNU sedežnicu kojoj treba 8 minuta do vrha? Nadalje, nema čak ni TOI-TOI-a nigdje a kamoli normalnog WC-a. Jednom je koncesionar izjavio da je NEMOGUĆE radi vremenskih uvijeta, pa kada su SVI pobili tu teoriju, onda je rekao da ne može radi infrastrukture (???). Treba samo malo dobre volje i Platak bi bio odlično vikend odredište.
O potencijalnom ljetnom turizmu nebi trošio riječi, a ako tome dodamo SVE sportske klubove koji bi mogli na Platku raditi “visinske” pripreme, pa razni downhill, MTB, trekking… gdje bi Platku bio kraj? Ja samo neznam tko je toliko KRATKOVIDAN da na Platku vidi SAMO ZIMU???
I da, još nešto iz članka:”Posebno su problematični quadovi koji će voziti svuda po šumi što donosi veliku buku i uznemiravanje i pticama. Tetrijeb je tako praktički već istrijebljen zbog šumskih radova”, kaže Pavoković.” A to što sadašnji koncesionar iznajmljuje snježne sanjke? to ne smeta nikome??? OMG!
p.s. Gdine Mladenoviću, što se dogodilo sa vučnicama “jedinica”, “telekit” i “tešanj”? kako to da samo sedežnica dobiva “zeleno svjetlo” a ostale vučnice ne?
jučer sam ono komentirao “na brzinu” jer apsolutno ne poštujem djelo lika u obliku koncesionara!
1. Ako nema smisla ulagati u Platak zašto dotični ne raskine koncesiju?
2. Citat iz teksta:”Posebno su problematični quadovi koji će voziti svuda po šumi što donosi veliku buku i uznemiravanje i ptica.” A snježne sanjke koje iznajmljuje koncesionar su BEŠUMNE?
3. Zašto Platak treba biti SAMO ZIMSKI SPORTSKI CENTAR? (tko SAMO to vidi kao potencijal Platka je KRATKOVIDAN!)
4. Zašto su “uništene/oštećene” SVE vučnice osim, naravno, sedežnice Radeševo?
5. Koja je logika staviti sanjkalište ispod pokretne trake koja služi za početnike?
5a. Logika je jasna: kafić u vlasništvu koncesionara je tamo… a po kojim to minimalnim tehničkim uvijetima TAJ kafić može raditi (i ja bi otvorio kafić bez vode i wc-a!)?
6. Kada istiće koncesija tvrtki Žičare Platak d.o.o.?
7. Gdje se mogu pročitati/vidjeti “uvijeti koncesije za skijalište Platak”?
@zk
o cemu ti pricas??jesi iznio svoje argumente???samo si napao bez ikakvih objasnjenja…da cujemo tvoje kad ocito mislis da si ti najpamentiji od sviju ovdje
sve ovo gore napisano osim tvog komentara su razmisljanja o ulaganju u platak a to nam treba jer je steta ne iskoristiti takvo prirodno bogatsvo a ako imas sto protiv izjasni se argumentima!
ne i jai nisam zaposlenik zupanije niti imam bilo kakvu politicku uloge imamo,bar sto se mene tice
http://www.skijanje.hr/vijesti/clanak/skijaliste-drgomalj-iznad-delnica?id=23060
Evo i Delnice imaju konja za utrku. Općina Fužine također planira skijalište na sjevernoj padini Tuhobića.
U gornjem komentaru Pera Horse vam je sve objasnio, a ja ću dodati: oko koncesionara na Platku se slažem s vama, Platak je nekad imao 8 žičara, istina i drukčiju klimu.
Protuzakonito je graditi takav kompleks uz granicu nacionalnog parka.
Protuzakonito i kažnjivo je u kartu Plana za javnu raspravu ne ucrtati granice NP Risnjak, da se ne vidi da jedna (glavna) žičara zadire u zaštićeni prostor i da se ne vidi koliko je cijeli kompleks blizu najzaštičenijem i najvrijednijem dijelu parka.
A sad o životinjama i biljkama, jer vidim da o tome nemate blagog pojma.
Vidite, sanjke zimi voze samo jednom trasom, jer ne mogu na onoliko mjesta gdje može quad. Zatim, zimi nema divljih životinja koje bi ljeti quadovi tjerali. Te životinjjske vrste se zimi izmještaju ispod granica snijega, na grobničku stranu.
Upravo ljeti, kad srne i jeleni podižu mlade, kad su tamo i vukovi i medvjedi s mladima, tada bi utjecaj quadova bio razoran.
Zašto ne razvijati onaj turizam koji drugi nemaju, a mi bogomdani za taj vid turizma bird watching, foto safari, planinarenje itd.
Koliko od vas je slušalo zavijanje čopora vukova pod Snježnikom?
Zašto se takmičiti s Cortinom, kad ih nikad, nikad nećemo stići. Vidite koji se ekocid dogodio na bijeloj kosi kod Vrbovskog, koliko šume nepovratno uišteno, koliko novca potrošeno na korupciju? Sad želite isto i na Platku, Delničani na Drgomlju, Ličani na Svetom brdu, Fužinarci na Tuhobiću itd. Mali narod za velike, glupe ideje. Zar ne kužite da će se prva lova potrošiti na projekte, provizije, jeftine političke bodove, devastirati priroda zauvijek, a skijalište nikad neće zaživjeti? Opatijski hoteli i ljeti poluprazni, a 2050 ležajeva će cijelu godinu biti puni nja Platku! Moš mislit.
@zk:
vidim da si upućen…
molim te odgovori mi na pitanje pod rednim brojem 1.
Hvala…
A šta da ti ja odgovorim, tema članka nije Mladenović. Mogu se složiti da je on dobrim dijelom zaslužan za propast Platka.
Ali to nema veze s megalomanskim, kriminalnim i kažnjivim novim planom razvoja Platka koji tjera županija.
A u vezi Mladenovića, brkaš lončiće. Nije kriv on, kriv je onaj koji mu je dao koncesiju (županija ili Čavle) jer ili su sklopili loš i nestručan ugovor gdje on može raditi što želi, dakle krivi su jer su nestručni i korumpirani, ili imaju dobar ugovor ali ga ne provjeravaju i ne tjeraju na ispunjenje obveza iz ugovora. Dakle, u oba slučaja je kriva lokalna vlast, a ne Mladenović koji samo koristi mogućnost koja mu se otvorila.
Dakle, oštricu vaših prigovora koji se odnose na sadašnje stanje treba okrenuti županiji i općini Čavle, a ne isključivo Mladenoviću, ali on, tj Mladenović nije tema ovog članka. Tema je promašena investicija tuđim (mojim i tvojim) novcem i to koja zadire i u kriminalnu sferu zbog nepoštivanja procedure i varanja u javnoj raspravi.
Dakle, čista, klasična hrvatska priča o korupciji, ali ovaj put ne iz HDZ-a, već od pretendenata na vlast nakon izbora.
Na Platku se skija 70ak godina. Danas nema skijanja bez kvalitetnog zasnježenja niti na glečeima, a kamo li na Platku. Je, problem je vjetar. I za takve uvjete ima rješenja. I sam Mladenović je kvalitetno rješio taj problem, ali nedovoljno. On jednostavno nema novaca za veće zahvate. Mislim da nije njega bilo Platak bi propao još 90ih. Takva su bila vremena. na Platku su problem (kao i ucijelomG.Kotaru) privatne parcele. Za njih vlasnici traže basnoslovne iznose. Od nacionalnih parkova se ne živi (osim Pltvičkih jezera i njemu sličnih). Skijanje je ipak vrlo čisti sport koji povlači zaljubljenike u prirodu. Koristi struju koja može biti iz obnovljivih izvora energie. Platak je jedinsven fenomen. Ako je dobra sezona (bez umjetnog snijega) može pasti i do tri metra prirodnog. Sjećamo se sezona kada su žičare bile zatrpane.
sve se može riješiti sa kvaltetnim uređajoma za zasnježenje i pripremama staze. Moguće je i skupo, ali ako se zna da napr u jednom srednjem skijalištu na jednoj žičari visi par stotina ljudi koji su platili 40Eura da bi skijali, računica se već slaže.
Što se tiče nac.parka, u zaleđu Snježnika su takve prašume da čovjek desetljećima nije nogo kročio. Ima dovoljno mjesta i za ljude i za životinje i za šume.
Forzza Platak
Ja sam skijao na Platku od svoje 4-te godine. Poznam ja Platak jako dobro jer sad imam 41. Klima se znatno promijenila u zadnjih 20-tak godina. Kao mlad sam skijao na Platku od 29. novembra do pol aprila. Danas prije Nove godine nema uopće razgovora o skijanju. Tek u veljači počne ozbiljno skijanje, naravno u prosjeku, ne govorim o ovoj sezoni kad nije bilo niti 1 dana skijanja (u potpunosti), ne treba računati da se skija do pol turističke pa prijelaz na glavnu stazu.
Međutim, ovdje se ne radi o Platku kao skijalištu, ovdje se radi o cjelogodišnjoj turističkoj destinaciji s 2050 ležajeva, igralištima, quad stazama itd. a za što nema ozbiljnog investitora, niti će ga ikad biti. Nadalje, ovdje se radi o čistom kriminalu jer je namjerno zatajeno nekoliko ključnih informacija u javnoj raspravi kao što je da glavna žičara ulazi u strogo zaštičeni prostor, zatim granice NP-a itd. Prema idejama Tumare (netko ga je hvalio u prethodnim komentarima) skijalište se treba širiti i na sjeverne padine Snježnika, zato je županija i počela bespravnu gradnju ceste na Snježnik i donirala 500 000Kn za obnovu doma na Snježniku. Misliš da je njima do doma za par planinara u ovo receseijsko vrijeme?
Sve se poklopilo; sad Platak, kad SDP dođe na vlast promjena Prostornog plana NP Risnjak i gradnju skijališta i na drugu stranu prema Lazcu i Lividragi. To je glavna ideja.
Umjetnog zasnježenja -kvalitetnog- nema u klimi gdje su česta juga, Platak je rosište, magla pojede snijeg za dva dana, a pravih genovskih ciklona više nema, nestale su prije dvadesetak godina.
A što se tiče prašume i životinja, tu nemaš pojma. To su toliko mali kompleksi koji su nedovoljni za život, divljim vrstama treba horizontalno i vertikalno pomicanje a to bi ovime bilo onemogućeno. O ovome bih mogao puno, ali kako se time bavim i inače neću sad, jer nije ni mjesto niti ima prostora. Dovoljno je reći da za životinjski svijet, kao i botaniku NP Risnjaka bi ovaj planirani zahvat znaio uništenje. A RH JE POTPISNICA BROJNIH MEĐUNARODNIH KONVENCIJA koje brane ovakve zahvate u stanište.
Što se tiče “ceste” za Snježnik, volio bi da svaki onaj tko je protiv nje prošeće do vrha. Ta “cesta” jedoslovce” proširena pješačka staza koja je velikoj većini poznata. U najširem djelu ne prelazi cca 1,5m, a u prosjeku je oko 1,2m. Nasuta je jalovinom i nema govora o pristupnoj cesti za tešku mehanizaciju ili automobile. Dovoljna je za ugodno planinarenje do vrha Snježnika. Zahvaljujući stopiranju radova na pristupnok cesti, planinarski dom na Snježniku će nestati za nekoliko godina, a kamo li popraviti.
Za većinu tvrdni u prethodnom postu se ne slažem. Klima je promjenjena svima, a ne samo Platku. Za razliku od Platka na sličnim skijalištima se još kvalitetno skija. I ne samo to, nego se idalje razvijaju. Naravno, uz razvoj cjelogodišnjeg turizma.
Kad nam ne valja Platak jer je zaostala, napuštena sredina a šta je sa stazom na Grobniku. Ista stvar nema ulaganja nema ljudi niti prihoda.
Dobar je Platak, dobra je staza na Grobniku samo ne znamo mi to cijeniti.
nekidan prođoh pješke do Radeševa turističkom stazom, vidjeh nekoliko životinja, predivnu prirodu i razmišljam: životinje, priroda, sve će se to uništiti dok se mi nemilo širimo svakim korakom sve više. Skijališta ? Hm, pa dostupna su nam na nekoliko sati vožnje od grada u bilo kojem smjeru. Turizam ? dostupan nam je već na par minuta vožnje u bilo kojem smjeru od grada. Za koga graditi centar na Platku ? Za turiste ? Skijaše ? Strance koji će umjesto u Švicarsku, Italiju, Sloveniju doći zimi kod nas ? Neću na ovo niti odgovoriti. Za nas ? Naših par stotina skijaša na Platku koji će tako umjesto u Italiju, Švicarsku, Francusku, Sloveniju ostati na Platku ? Gluposti. Niti Delnice, Fužine, Skrad, Mrkopalj privlačnima ne čini masa hotela, restorana, bazena. Već ponuda. Usluga. Kvaliteta. Priroda. A prije svega ljudi koji tamo rade. Po čemu je poznat Bitoraj ? Zašto tamo jedemo ? A Rogozno ? propalo Rogozno. Zašto hrlimo u Delnice na pitu od šumskog voća ? Ili u Skrad na palačinke ? A Kamačnik i šetnja uz rijeku ? Nigdje nisam vidio betona, velikih megalomanskih zgrada, apartmana. Svako naglo zadiranje i mijenjanje ovog što imamo, bez izuzetno dobro postavljenih planova i fenomenalnog praćenja učinjenog uz stabilne i pametne korekcije neće niti nama niti GK donijeti ništa dobro. A mi ćemo svi i tako skijati u Francuskoj i nadalje, makar sedam dana godišnje. Bez obzira na Platak.
@arsen
Ne moraš se ti slagati, ali to je tako. Promjena klime negdje u Alpama za 1stupanj u prosjeku, čini im velike probleme, ali ih vlasnik (koncesionar) sam, svojim novcem rješava. A ovdje, 8 km zračne linije od Sredozemnog mora na 1100 m kad se klima promjenila za više od 1 stupnjja i kad zbog promjene klime nemamo više genovske ciklone (pitaj meteroologe kad je zadnji put bila klasična genovska ciklona koja nosi obilan snijeg i koliko je takvih ciklona bilo u prosjeku godišnje do pred 20-tak godina) i kad bismo te skupe zahvate da bi se ostvarilo kakvo takvo skijanje morali plačati mi, građani, a ne nikakav ulagač, dakle ovdje je riječ o zlonamjernoj ideji da mi plaćamo bolesne ambicije naših političara.
Što se tiče ekološkog aspekta, to nažalost, s tobom ne mogu raspravljati, mogu za dobar honorar, hodati s tobom po okolici Platka i nešto te naučiti. Bio bi sigurno iznenađen onim što bi doživio i vjerojatno promjenio mišljenje.
Pred par godina, zima je bila jaka, svi su reklamirali Gorski kotar i turizam, uzeo sam djecu svoju i od šogora (nećake) i krenuo na skijanje u Begovo razdolje. Došli mi tamo po neočišćenoj cesti, jedva došli, žičare ne rade jer je mećava s burom, spustili se u Mrkopalj, tamo također ne radi Čelimbaša jer iako nema vjetra, ali pada snijeg pa “nisu očekivali” goste, tražili ugodan kafić za popiti topli čaj uz kamin dok snijeg vani drobi – idila – ali do 18 sati niti jedan kafić ne radi, samo jedan u centru gdje se okupljaju šumari na rakiju. Dakle, naši ljudi će prestati ići u Italiju, Austriju i Francusku u ubava, romantična mjesta s 24-satnom zabavom i provodima (čak i dosta jeftino), i svi će pohrliti na skijanje u naše centre Bijela kosa, Sveto brdo, Drgomalj i Platak.
Platak je dobro jednodnevno skijalište, gdje je potrebno urediti Prebeniš 1, Tešnje, drugu stazu na Radeševo, montirati četverosjed umjesto sjedežnice i jednu baby stazu plus sanjkalište, i to je to. Sve preko toga, uključujući i umjetni snijeg je megalomanija.
@arsen
Ne moraš se ti slagati, ali to je tako. Promjena klime negdje u Alpama za 1stupanj u prosjeku, čini im velike probleme, ali ih vlasnik (koncesionar) sam, svojim novcem rješava. A ovdje, 8 km zračne linije od Sredozemnog mora na 1100 m kad se klima promjenila za više od 1 stupnjja i kad zbog promjene klime nemamo više genovske ciklone (pitaj meteroologe kad je zadnji put bila klasična genovska ciklona koja nosi obilan snijeg i koliko je takvih ciklona bilo u prosjeku godišnje do pred 20-tak godina) i kad bismo te skupe zahvate da bi se ostvarilo kakvo takvo skijanje morali plačati mi, građani, a ne nikakav ulagač, dakle ovdje je riječ o zlonamjernoj ideji da mi plaćamo bolesne ambicije naših političara.
Što se tiče ekološkog aspekta, to nažalost, s tobom ne mogu raspravljati, mogu za dobar honorar, hodati s tobom po okolici Platka i nešto te naučiti. Bio bi sigurno iznenađen onim što bi doživio i vjerojatno promjenio mišljenje.
Pred par godina, zima je bila jaka, svi su reklamirali Gorski kotar i turizam, uzeo sam djecu svoju i od šogora (nećake) i krenuo na skijanje u Begovo razdolje. Došli mi tamo po neočišćenoj cesti, jedva došli, žičare ne rade jer je mećava s burom, spustili se u Mrkopalj, tamo također ne radi Čelimbaša jer iako nema vjetra, ali pada snijeg pa “nisu očekivali” goste, tražili ugodan kafić za popiti topli čaj uz kamin dok snijeg vani drobi – idila – ali do 18 sati niti jedan kafić ne radi, samo jedan u centru gdje se okupljaju šumari na rakiju. Dakle, naši ljudi će prestati ići u Italiju, Austriju i Francusku u ubava, romantična mjesta s 24-satnom zabavom i provodima (čak i dosta jeftino), i svi će pohrliti na skijanje u naše centre Bijela kosa, Sveto brdo, Drgomalj i Platak.
Platak je dobro jednodnevno skijalište, gdje je potrebno urediti Prebeniš 1, Tešnje, drugu stazu na Radeševo, montirati četverosjed umjesto sjedežnice i jednu baby stazu plus sanjkalište, i to je to. Sve preko toga, uključujući i umjetni snijeg je megalomanija.
U vezi Snježnika, radovi su prekinuti, pa je zato tako ostalo, ali dasu nastavljeni kako je planirano bilo bi ceste.
Ne moraš se ti arsene slagati, ali to je tako. Promjena klime negdje u Alpama za 1stupanj u prosjeku, čini im velike probleme, ali ih vlasnik (koncesionar) sam, svojim novcem rješava. A ovdje, 8 km zračne linije od Sredozemnog mora na 1100 m kad se klima promjenila za više od 1 stupnjja i kad zbog promjene klime nemamo više genovske ciklone (pitaj meteroologe kad je zadnji put bila klasična genovska ciklona koja nosi obilan snijeg i koliko je takvih ciklona bilo u prosjeku godišnje do pred 20-tak godina) i kad bismo te skupe zahvate da bi se ostvarilo kakvo takvo skijanje morali plačati mi, građani, a ne nikakav ulagač, dakle ovdje je riječ o zlonamjernoj ideji da mi plaćamo bolesne ambicije naših političara.
Što se tiče ekološkog aspekta, to nažalost, s tobom ne mogu raspravljati, mogu za dobar honorar, hodati s tobom po okolici Platka i nešto te naučiti. Bio bi sigurno iznenađen onim što bi doživio i vjerojatno promjenio mišljenje.
Pred par godina, zima je bila jaka, svi su reklamirali Gorski kotar i turizam, uzeo sam djecu svoju i od šogora (nećake) i krenuo na skijanje u Begovo razdolje. Došli mi tamo po neočišćenoj cesti, jedva došli, žičare ne rade jer je mećava s burom, spustili se u Mrkopalj, tamo također ne radi Čelimbaša jer iako nema vjetra, ali pada snijeg pa “nisu očekivali” goste, tražili ugodan kafić za popiti topli čaj uz kamin dok snijeg vani drobi – idila – ali do 18 sati niti jedan kafić ne radi, samo jedan u centru gdje se okupljaju šumari na rakiju. Dakle, naši ljudi će prestati ići u Italiju, Austriju i Francusku u ubava, romantična mjesta s 24-satnom zabavom i provodima (čak i dosta jeftino), i svi će pohrliti na skijanje u naše centre Bijela kosa, Sveto brdo, Drgomalj i Platak.
Platak je dobro jednodnevno skijalište, gdje je potrebno urediti Prebeniš 1, Tešnje, drugu stazu na Radeševo, montirati četverosjed umjesto sjedežnice i jednu baby stazu plus sanjkalište, i to je to. Sve preko toga, uključujući i umjetni snijeg je megalomanija.
U vezi Snježnika, radovi su prekinuti, pa je zato tako ostalo, ali dasu nastavljeni kako je planirano bilo bi ceste.
Samo jedno moje pitanje. Koliko je bilo ljudi na Platku i vidjelo Jelene? Koliko je njih bralo jagode na platku? Malo,,,,
Nedjeljom na lijepi dan, na Snježnik se popne 50ak ludi ( Snježnik je iznad grada koji sa okolicom ima 250000 ljud), dok na SLO Snežnik u istom danu se popne tisuće ljudi. Razlog? Razmislite…
Samo jedno moje pitanje. Koliko je bilo ljudi na Platku i vidjelo Jelene? Koliko je njih bralo jagode na platku? Malo,,,,
Nedjeljom na lijepi dan, na Snježnik se popne 50ak ludi ( Snježnik je iznad grada koji sa okolicom ima 250000 ljud), dok na SLO Snežnik u istom danu se popne tisuće ljudi. Razlog? Razmislite… Nije samo zato što na vrhu Snežnika radi planinarski dom igdje možete pojesti nešto domaće ili popiti domači planinski čaj (to smo imali i mi prije 10ak godina).
Gorski Kotar je prelijep. Ali samo prelijep. Gdje su ljudi? Gdje su krave, konji…. Sve je opustošeno.
Polja su postale šikare, šume… Ostali su samo starci i vrlo malo mladih ljudi. Gdje im je perspektiva? Ja vjerujem u turizmu i poljoprivredi. U Austriji turizam traje cijelu godinu. Kod nas (na moru) dva do tri mjeseca. Planine imaju priliku. Turizam cijelu godinu. I ne slažem se da ćemo skijati u Francuskoj ili Italiji, ja npr skijam na Platku godinama. Kao mali smo znali govoriti da tko nauči skijati na Platku, može skijati bilo gdje na svijetu.
pratim ovu zanimljivu raspravu i ne shvacam jednu stvar. zasto mora biti ili-ili. ili pustos ili mastodonti. sta se ne bi moglo izbacit te quadove, umjesto hotela napravit male drvene pansione, bungalove i sl. sta se skijanja tice, ne razumijem zasto se povlaci to da cemo ionako ic u ita, fra, aut… tamo ce se ic na tjedan dana ili vise ko si moze priustit. na platak se ide jednodnevno ili vikend. kao dodatak pravom skijanju, a onom ko si ne moze priustit – to ce bit “pravo” skijanje.
mislim da je sve stvar mjere. modernizirat i investirat -ali razumno i skromno uz maksimalno ocuvanje prirode.
skandinavski parkovi prirode nam mogu bit uzor, ko je imao prilike posjetit zna..
Gledajte, teza je vrlo jednostavna, zaboravite bilo kakvu ideju o skijalištu u Hrvatskoj koje bi bilo isplativo. Pa nije li jasno kad se pogleda da je privatnik u Krasnu zatvorio skijalište, jedino javnim novcem mašu oni koji sebi žele izgraditi političku karijeru na takvim megalomanskim projektima. Da li je netko od vas bio baš fizički na stazi Bijela Kosa? To možda izgleda kao staza kad gledate s autoceste udaljene 5 kilometara zračne linije gdje se vidi da je šuma posječena, ali kad dođete tamo onda vidite da to uopće nije staza (osim možda za ekstremno skijanje) nego su još potrebni opsežni radovi na ravnanju. Da li je netko odgovarao što je javni novac utrošen, a projekt nije realiziran i ne donosi dobit. Sada će vladajući dovesti investitore koji će pokrenuti skijalište. Pa neka ih onda odvedu i na susjednu Mirkovicu gdje je još 20 godina nakon rata minsko polje na vrhu planine. Valjda je to sve zamišljeno za ekstremne turiste koji će prvo skijati po stazi sa stijenama od 3 metra, a nakon toga trčati kroz minsko polje. Naravno, to ne smeta vama koji imate viška novaca da dajete plaću za direktore firme Bijela kosa, kao što dajete i za direktore firme Žičara Učka i sutra ćete davati za Centar Platak doo. Jasno je da ti ljudi nikad neće osnovati svoje privatne firme sa istim idejama i projektima jer znaju da bi propali, a ovako ide glatko dok ovce odnosno hrvatski narod financira.
Ja u niti jednoj rečenici ne opravdavam i ne odobravam mastodont kakvih kod nas ima mnogo. Samo tvrdim da se nešto treba promjeniti nna Platku i cijelom GK. U prekrasnom planinskom kraju na 8 km od mora više da gotovo inema ljudi, a oni što su ostali šalju svoju djecu u Zg,Rijeku itd. Od Platka. Čelimbašee, Bijele Kose nitko pametan ne očekuje Kronplatz. Ali da u cijelom kraju može skijati mnogo ljudi, to vjerujem. Klima je promjenjena toliko da bez topova je nemoguče skijati u najamnje dvije od pet sezona. Suprotno nisam tvrdio. Skijališta u susjednim zemljama zadiru u nac.parkove, imaju iste probleme sa snijegom. ali imaju tvornice za proizvodnju snijega. A što nemaju? Nemaju problema sa imovinsko-pravnim odnosima i radnom snagom koja je ostala u svojim domovima. Zato je kod nas sve stoji na početku. Za sve to trebaju preduvjeti u državi , PGŽ i gradu, ane novac poresnih obveznika. Križaj na Petehovcu to najbolje zna.
Što se tiče “ceste” do Snježnika, samo bi molio da svi oni koji o tome nešto pišu neka prvo ispenju rutu do vrha.
@arsen
Rutu do vrha Snježnika sam ispenjao posljednji put večeras po kiši, a pretposljednji sinoć, OK? Nadam se da si shvatio.
Moj je otac kao član Partizana Sušak gradio Planinarski dom (Mali dom), a na skijanje je išao pješke od Mrtvačke glave sa skijama na ramenima. Tako su stari Riječani i Sušačani skijali. Ja skijam na Platku od svoje 4. godine. Dakle, od 1974. dok još ni Radeševo nije bilo u planu, a na jedinici i dvojci bila sidra. Znači ja sam riječko dijete koje je živjelo na i za Platak i stasalo skupa s Platkom i tvrdim da je ovaj projekt ekocid, totalno nerentabilan i da ga župan ne bi gurao da svojim novcem mora ulagati.
A o nekim malim uređenjima Platka bi se dalo govoriti, ali takva nisu u planu, o njima se ne govori i ne pišu članci pa mi ostaje komentirati samo postojeći plan koji držim kriminalnim.
Nadalje, vidim da si odustao pisati o ekološkom aspektu, nadam se da si shvatio opasnost za masiv Snježnika.
Onda nema druge nego da kazem da si u pravu. Ja na Platku skijam od 1969. moj otac nije nosio cigle na Snježnik, Nebrojeno puta sam se popeo do vrha i dalje ne mislim da je “cesta” ekocid “Cesta” pod navodnicima. Nosio sam skije i skijao na sj. padini u lipnju. Mislim da skijalište koje je bolje od sadašnjeg Platka zaslužujemo svi mi. Ponovo pišem, ja ne bi želio mastotont kao Kronplatz. Želio bi samo uređeni platak sa umjetnim snijegom, uređenim stazama i uvijetima kao u malim skijalištima u okolici Hr.
Takvo bi skijalište moglo opstati i zaživjeti
najjednostavnija računica, bez velikih studija i papirologije može ti pokazati da li takvo skijalište može zaživjeti: Uzmi primjer da na Platak dolazi dnevno 500 ljudi, od kojih svaki ostavi 100 kn za razne sadržaje. (samo primjer, ne i računica) dakle svi dnevni posjetioci Platka dnevno ostave 50.000 kn, što za npr 60 dana sezone godišnje (??) čini ukupno 3 milijuna kuna. Od čega moraš odbiti sve troškove, koji nisu mali, održavanja, plaća, struje, vode, i ako ti ostane išta ostvario si dobit. E sad, samo 500 ljudi x 60 dana godišnje na Platku je totalna utopija. Ali 500 ljudi x 60 i više dana godišnje u GK čine lijepi prihod. Što znači da je potrebno pametno ulagati u GK. No, tko će ulagati ? Mali ljudi, privatnici, oni koji žele obiteljski posao, mali hoteli, apartmani za cijelu godinu, biciklizam, pješačke staze, puno sadržaja po širokom prostoru. Evo, bio sam neki dan i na ljetnom skijalištu, simpatična ideja na dobroj lokaciji, takvih ideja i malih ljudi koji će pokretati posao u GK treba više i treba ih bogato potencirati, ukidanjem poreza, davanjem subvencija, davanjem povoljnih kredita, to je rješenje. Mali obični ljudi sa vizijom moraju biti pokretači posla u GK. Dovođenje velikog mastodonta je krivi način. Zanimljivo, ali većina terena na zimskim skijalištima u Austriji je u privatnom vlasništvu ili koncesiji malih ljudi. I onaj mali obični austrijanac vodi brigu preko ljeta da teren bude dobar, da hupseri budu prihvatljivi. I za to ima zaradu od države. A njegove ovce i krave pasu travu po kojoj ti skijaš preko zime. Svako skijalište u Austriji bez mnoštva malih ljudi koji tamo žive i brinu se da sve funkcionira ne bi opstalo. O tome ne razmišljaš dok juriš skijama nizbrdo. Svaki posao čine prvenstveno ljudi, bez ljudi svaki prostor, pa bio on najljepši na svijetu, je samo prostor.
O tome govorim već dva dana. Papir za projekt trpi sve. Ali takva vizija Platka da. U Slo na nekim skijaškim stazama koje prolaze kroz selo, preko ljeta raste povrće. U ograđenom vrtu. Kada dođe zima, ograde se skidaju, radi se snijeg i skija se. a ti isti ljudi imaju sobe, app, prodaju svoje proizvode itd. Turisti dolaze cijelu godinu. Treba samo pametno osmisliti i realizirati