Na današnji dan 1875. godine rođen je Riccardo Zanella, prvi izabrani predsjednik Slobodne Države Rijeke.
Po ocu je bio Furlan, po majci Slovenac, nadimkom Profesor ili Gospodin profesor. Polazio je madžarsku trgovačku školu u Rijeci i Budimpešti, a poslije je dobio mjesto profesora knjigovodstva na istoj školi u Rijeci, a nakon godinu dana podnio je ostavku. Riccardo Zanella je osnovao tzv. Autonomaše (Autonòmiste), te je zajedno s odvjetnikom Micheleom Mavlanderom bio od 1896. vođom autonomaške stranke u Rijeci, a od 1905. godine je bio i zastupnikom u skupštini.
Nakon propasti pokušaja talijanskoga pjesnika i fašista D’Annunzia da anektira Rijeku u prosincu 1920. godine ona je živjela u političkom vakuumu tijekom kojega vladaju razni guverneri i komesari koje su postavljale velike sile. Kako bi se okončala kriza vlasti donesena je odluka o potrebi provođenja izbora. Tijekom izbora, u travnju 1921. godine na birališta su izašle dvije političke skupine. Bile su to: Stranka autonomaša (autonòmista) na čelu s Riccardom Zanellom, te Nacionalni blok koji se zalagao za pripajanje grada-države Italiji.
Nakon prebrojavanja glasova postalo je očito da je nadmoćni pobjednik bio Zanella sa osvojenih 65 % glasova.
Ovaj izborni rezultat je potpuno očekivano bio veliko razočáranje za Italiju koja tada poduzima sve u svojoj moći da bi spriječila ceremoniju. Osnovu tih sabotaža je činilo postavljanje visokih komesara koji su trebali upravljati državom na mjestu predsjednika kao da Zanella nije izabran. Sve u svemu, iako je Zanella bio pobijedio na izborima još u travnju on je zbog diplomatskih igri bio spriječen sve do 5. listopada u preuzimanju svoje dužnosti.
Kako su u razdoblju 1918. – 1921. stalni politički nemiri i okupacije uništile ekonomiju gradu Zanella se odlučio na privlačenje stranih ulagača prodajom luke i željeznice što izaziva proteste dijela građana. Uz taj problem grad se ujedno nalazio i u ekonomskoj zavisnosti prema Italiji, što je potkopavalo trud vlade u vođenju nezavisne politike. Takvo sveukupno stanje dovodi do gotovo stalnih uličnih nemira između autonomaša (autonomista) i fašista (pomognutih s talijanske strane). Ova situacija bit će napokon okončana 3. ožujka 1922. godine kada fašisti izvode državni udar nakon čega izabrana vlada bježi u Kraljevicu.
Kada će Zanella dobiti trg u Rijeci?
U izbjeglištvo zajedno sa Zanellom će otići i 3000 riječkih autonomaša. On će sve do 1934. godine živjeti u Kraljevini SHS lobirajući bez uspjeha, nakon toga odlazi u Pariz gdje živi do početka Drugoga svjetskog rata. Krajem 1944. godine Zanella izlazi iz političkoga mirovanja pišuću zahtjev konferenciji Ujedinjenih naroda u San Franciscu da se „ne zaboravi” riječka politička situacija. Svi njegovi preostali diplomatski pokušaji za obnovom neovisne države su propali zbog manjka zanimanja velikih sila za Rijeku i njezine građane. Da iskustvo Slobodne Države Rijeka nije bilo beznačajno svjedoči i nalazak u arhivi Riccarda Zanelle dopisivanje između njega i nove komunističke vlade Jugoslavije gdje ga se oslovljava naslovom predsjednika. Umire u Rimu 1959. godine gdje je pokopan na rimskom groblju Campo Verano.
Godine 2010. na inicijativu Liste za Rijeku Gradsko vijeće je odlučivalo o prijedlogu da se po Zanelli nazove jedan trg u Starom Gradu. Prijedlog nije prošao budući da ga tada nisu podržali SDP-ovi i HDZ-ovi vijećnici. Najnovije inicijative idu u smjeru razmišljanja da se po Zanelli preimenuje Muzejski trg ispred Guvernerove palače.
