Adriatic institut najavljuje hrvatski Dan porezne slobode, dan kada će hrvatski porezni obveznici prestati raditi za rastrošnu hrvatsku državu i početi zarađivati novac za sebe, koji građani Hrvatske slave 18.06.2009. godine. Do ovog dana, hrvatski građanin – porezni obveznik je radio isključivo za državu. Tek s današnjim danom, građanin – porezni obveznik Hrvatske počinje raditi za sebe. Adriatic Institute for Public Policy (Adriatic institut za javni poredak), hrvatski nezavisni think tank izračunao je da država uzima 46% BDP-a za pokrivanje svojih rashoda, na temelju procjene udjela svih vrsta poreza, doprinosa, ostalih državnih prihoda (kojeg plaćaju porezni obveznici) i proračunskog manjka u bruto društvenom proizvodu 2009. godine. U usporedbi s prošlom godinom, hrvatski građani/porezni obveznici rade 12 dana duže za državu u 2009. godini.
Zbog značajno nižeg realnog ekonomskog rasta u 2008. godini, te uslijed smanjene ekonomske aktivnosti koja je rezultirala u smanjenju poreznih prihoda i socijalnih doprinosa, Adriatic institut je revidirao izračun Dana porezne slobode za 2008. godinu. Na osnovu današnjih, preliminarnih podataka proračuna za 2008. godinu, Dan porezne slobode je bio 6. lipnja 2008. godine (umjesto 13. lipnja 2008 koji je objavljen prošle godine, na osnovu tadašnjih podataka).
„Danas se građani Hrvatske trebaju upitati – da li sam zadovoljan(na) s kvalitetom usluge i učinkovitošću sudstva, zdravstva, obrazovanja i državne administracije za koju sam radio(la) gotovo polovicu godine? Zbog čega plaćam visoku cijenu za neadekvatnu i neučinkovitu javnu uslugu, neizvjesnu mirovinu i opstanak neodrživih tvrtki-gubitaša,“ rekla je Nataša Srdoč, Suosnivačica i Predsjednica Adriatic instituta za javni poredak. „U ovoj godini ekonomske krize, odgovorne vlade brojnih zemalja nastoje ublažiti negativne posljedice smanjene ekonomske aktivnosti, povećanja nezaposlenosti i umanjenog životnog standarda građana: Velika Britanija je snizila svoj VAT s 17.5% na 15%; Estonija je revidirala proračun, smanjivši državne rashode za 10%; Belgija je smanjila VAT koji se odnosi na troškove izgradnje novih rezidencijalnih objekata sa 21% na 6%, Belgija je također omogućila odgodu plaćanja PDV-a za tri uzastopna kvartala u 2009. godini tvrtkama koje prolaze kroz financijske poteškoće; Finska je smanjila svoj PDV na hranu sa 17% na 12%, Francuska je smanjila VAT za ugostiteljstvo sa 19.6% na 5.5% (od 1. srpnja) kako bi povećala zaposlenost i smanjila cijene potrošačima. Što je hrvatska vlada učinila za hrvatske građane i poduzetnike kako bi ublažila posljedice ekonomske krize?“
Hrvatskih 22% PDV-a, gotovo četvrtina svake potrošene kune, je visoko opterećenje građanima Hrvatske, koje umanjuje njihovu kupovnu moć u Hrvatskoj. Visoki PDV djeluje destimulirajuće na potražnju u Hrvatskoj i čini je nekonkurentnom turističkom destinacijom. Hrvatska ima najviši PDV u regiji jugoistočne Europe. Iako je EU odredila minimalni nivo PDV-a od 15%, Hrvatska se sa svojih 22% svrstala na neslavno 24. mjesto od 27 zemalja unutar EU. Samo dvije zemlje unutar EU imaju više stope PDV-a od Hrvatske: Danska (25%) i Švedska (25%).
Hrvatska vlada također zaostaje u tržišnoj utakmici zadržavanja postojećeg i privlačenja novog kapitala kroz sniženje direktnih poreza. Hrvatska ostaje zemlja s najvišom marginalnom stopom poreza na dohodak od 45% u regiji istočne Europe i najvišom stopom poreza na dobit (20%) u jugoistočnoj Europi.
“Hrvatska vlada vođena od strane HDZ-a je potpuno izvjesno doprinijela ekonomskom padu Hrvatske održavajući visoke poreze – i posebno tokom značajnog usporavanja ekonomske aktivnosti,” rekao je Joel Anand Samy, Suosnivač Adriatic instituta za javni poredak. “Najbolji ekonomski poticaj za Hrvatsku bio bi sniženje PDV-a, poreza na dohodak i dobit poduzeća. To bi bio poticaj za građane Hrvatske da radije štede i ulažu svoj teško zarađeni novac nego da ga daju vladi koja je obilježena navodima korupcije. Skoro 275 milijuna građana istočne Europe žive u flat tax zemljama – uključujući i susjede na Balkanu – Albaniji, Bugarskoj, Makedoniji, Crnoj Gori, Rumunjskoj i Srbiji – a Hrvatska vlada blokira poreznu reformu. Hrvatska je poznata po tome da zaostaje u regiji, a njezina vlada uskraćuje osobnu i ekonomsku slobodu svojim građanima i poreznim obveznicima.”
Hrvatski visoko progresivni porezni sustav koji je prepun iskrivljenja otvara prostor za samovoljne odluke, korupciju i politički favoritizam. Građani Hrvatske izražavaju rastuću frustraciju s visokim poreznim teretom s jedne strane, te netranspraentnom i neodgovornom vladom i neučinkovitom javnom uslugom u zdravstvu, obrazovanju i državnoj administraciji. Za desetke tisuća hrvatskih građana, vlasnička prava i zahtjevi za povrat vlasništva su uskraćeni, a nereformirano sudstvo ostaje značajan problem.
Kako se izračunava Dan porezne slobode?
Dan Porezne Slobode pokazuje udio poreza na dohodak, dobit, PDV i akcize, doprinosa iz dohotka, lokalnih i ostalih poreza te proračunski manjak u ukupnom agregatnom dohotku građana Hrvatske (BDP-u). Ukupan iznos svih državnih poreznih prihoda i proračunski manjak kao udio BDP-a pretvori se u broj dana počevši s 1. siječnja.
Dan porezne slobode odgovara na osnovno pitanje: ”Koju cijenu građani-porezni obveznici plaćaju za državu?”
Usporedba Dana porezne slobode:
SAD – 13. travnja 2009.
Velika Britanija – 14. svibnja 2009.
Litva – 23. svibnja 2009.
Bugarska – 27. svibnja 2009
Kanada – 6. lipnja 2009.
Belgija – 8. lipnja 2009.
Hrvatska – 18. lipnja 2009.
