Portal 24sata je od agencije Ipsos naručio veliko istraživanje o podršci građana RH velikim reformama. Istraživanje je provedeno telefonski, na reprezentativnom uzorku od 600 ispitanika, između 24. i 27. travnja.
To je istraživanje otkrilo neka očekivana razmišljanja hrvatskih građana, ali i neke podatke nad kojima bi se vladajući morali dobro zamisliti.
Iako je prošle godine bilo obećano da će Vlada vidjeti kako može “optimizirati” sustav razmrvljene lokalne uprave s 576 gradova, općina i županija, to se neće dogoditi. Ove godine će reforma teritorijalnog preustroja svesti- kako Vlada piše u svom besmislenom programu- na “analizu indikatora za procjenu kapaciteta jedinica lokalne i područne samouprave i razvrstavanje jedinica u kategorije”.
I to je sve što piše o mogućoj reformi lokalne samouprave, koju priželjkuje i koju smatra potrebnom golem postotak hrvatskih građana. Na pitanje treba li u Hrvatskoj smanjiti broj gradova i općina 81,9 posto građana je odgovorilo da, ali je i tu vidljiva razlika kod ispitanika koji na izborima zaokružuju HDZ: njih bi 69,8 posto smanjivalo broj općina i gradova, a 27,1 posto ne bi. Velik je postotak građana koji misle da općine i gradovi trebaju postojati samo ako se mogu samostalno financirati (njih 74,1 posto), ali je zanimljivo da stavovi o ukidanju županija nisu ekstremni. Tako bi samo 8,1 posto ispitanika u potpunosti ukidalo županije, a njih 65,7 posto bi ih svodilo na manji broj regija, baš kako to već dugi niz godina predlaže najveći hrvatski ekspert za javnu upravu i profesor Pravnog fakulteta Ivan Koprić.
Može se pretpostaviti da je želja ispitanika za održanjem nekog regionalnog ustroja ipak više vođena lokalpatriotskim motivima, a manje spoznajama o Koprićevim prijedlozima. On je još prije deset godina napravio studiju u kojoj predlaže formiranje četiriju regija: jednu bi činila Slavonija i Baranja, drugu sjeverna i središnja Hrvatska, treću Primorje i Istra, a četvrtu Dalmacija. Uz njih bi se formiralo i posebno metropolitansko područje Zagreba koje bi imalo status pete regije. Predložio je i da se umjesto sadašnjih 556 gradova i općina utemeljih njih 123, zapravo velikih centara koji gravitiraju gradovima, nalik na općine iz doba socijalizma. No, upozorava, to ne bi bio povratak na onih 100 općina iz doba socijalizma.
| Treba li u Hrvatskoj smanjiti broj gradova i općina? | ||||||
| Veličina uzorka | 600 | |||||
| Da | 81.9% | |||||
| Ne | 16.1% | |||||
| Ne znam – Bez odgovora | 2.1% | |||||
| Trebaju li manji gradovi i općine imati odvojene javne službe ili se javne službe trebaju spajati za veći broj manjih gradova i općina kako bi se time smanjio broj zaposlenih? | ||||||
| Veličina uzorka | 600 | |||||
| Odvojene javne službe | 9.8% | |||||
| Spajati javne službe | 86.7% | |||||
| Ne znam – Bez odgovora | 3.5% | |||||
| Treba li država iz centralnog proračuna financirati rad javnih službi gradova i općina koje su pod nadležnosti gradova i općina? | ||||||
| Veličina uzorka | 600 | |||||
| Da | 22.7% | |||||
| Ne, gradovi i općine trebaju postojati samo ako mogu samosta | 74.1% | |||||
| Ne znam – Bez odgovora | 3.3% | |||||
| Smatrate li da u Hrvatskoj treba ukinuti županije? | ||||||
| Veličina uzorka | 600 | |||||
| Da, treba ih u potpunosti ukinuti, dovoljno je imati državnu upravu i gradove/općine | 8.1% | |||||
| Da, treba ih smanjiti na manji broj regija | 65.7% | |||||
| Ne | 25.2% | |||||
| Ne znam – Bez odgovora | 1.0% | |||||
