Nakon što je Donald Trump ponovno izabran za predsjednika SAD-a, njegova administracija obnovila je ranije izraženi interes za Grenland, arktički otok koji formalno pripada Kraljevini Danskoj. Trump je u javnim nastupima govorio kako “Grenland treba američko vodstvo” te je implicirao mogućnost snažnijeg američkog utjecaja, što je izazvalo reakcije u Kopenhagenu i Bruxellesu.
Vojni kapaciteti u brojkama: SAD vs. Danska
| Zemlja | Aktivan vojni kadar | Obrambeni proračun (2025) | Napredne platforme |
|---|---|---|---|
| SAD | 1,3 milijuna | $877 milijardi | F-35, B-2, nosači zrakoplova, satelitske mreže |
| Danska | 20.000 | ~7 milijardi USD | F-35 (naručeno), fregate, Challenger nadzorni zrakoplovi |
Danska planira značajna ulaganja u obranu Arktika (21 milijarda DKK do 2035.), ali je u ovom trenutku znatno inferiorna u odnosu na američku globalnu silu.
Scenarij vojne eskalacije: Kako bi izgledao sukob?
1. Faza – Politička kriza
- SAD najavljuje “preuzimanje odgovornosti” za sigurnost Grenlanda uz poziv na “suradnju”.
- Danska vlada to naziva “pokušajem aneksije” i traži hitne konzultacije s NATO-om.
- Grenlandske vlasti odbacuju ideju i pozivaju na međunarodnu potporu.
2. Faza – Rani vojni pritisak
- SAD pojačava prisutnost u bazi Thule te šalje dodatne pomorske i zračne snage pod izgovorom “zaštite interesa”.
- Danska mobilizira patrolne jedinice i pojačava mornaričku prisutnost oko Nuuk-a i zapadne obale.
- Kibernetički napadi zabilježeni su s obje strane na ključne komunikacijske sustave.
3. Faza – Sukob niskog intenziteta
- SAD izvodi ograničene zračne manevre iznad Grenlanda, tvrdeći da je riječ o “treningu”.
- Danska protuzračna obrana upućuje formalno upozorenje.
- Do incidenta dolazi kada danska fregata presreće američki brod u blizini Aasiata; dolazi do razmjene vatri bez žrtava.
Uključenje Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva
Francuska (članica NATO-a, vojno neovisna)
- Francuska šalje diplomatsku misiju u Kopenhagen i izražava solidarnost s Danskom.
- Aktivira fregatu klase FREMM u Arktiku kao znak odvraćanja.
- Predsjednik Macron upozorava da bi svaka unilateralna aneksija predstavljala “napad na europsku sigurnost”.
Ujedinjeno Kraljevstvo (najbliži američki saveznik)
- Vlada Ujedinjenog Kraljevstva nalazi se u teškoj poziciji: balansira između povijesnog savezništva sa SAD-om i obveza prema NATO-u.
- Britanski premijer izražava “duboku zabrinutost” i šalje izviđačke brodove Kraljevske mornarice u Sjeverno more.
- Tajna diplomatska inicijativa pokušava smiriti napetosti, ali Britanci ne odbacuju mogućnost slanja snaga u pomoć Danskoj ako dođe do oružanog napada.
Članak 5 i NATO-ova dilema
Napad na Dansku automatski bi pokrenuo Članak 5 Sjevernoatlantskog ugovora, koji nalaže da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. No, što ako napadač dolazi iz samog saveza?
- Moguća blokada: SAD kao dominantna članica NATO-a može iskoristiti pravo veta.
- Unutarnji razdor: Savez bi se mogao podijeliti između članica koje podupiru danski teritorijalni suverenitet i onih koje izbjegavaju direktnu konfrontaciju s Amerikom.
Sukob ili geopolitički šah?
Iako je otvoreni vojni sukob između SAD-a i Danske malo vjerojatan, sama ideja američke aneksije Grenlanda otvara niz pravnih, diplomatskih i sigurnosnih izazova. Uključivanje drugih velikih sila poput Francuske i UK-a dodatno bi destabiliziralo euroatlantski poredak.
Grenland, zbog svojih resursa i strateškog položaja, postaje sve važnija figura u globalnoj partiji šaha. U tom kontekstu, Trumpove izjave ne treba uzeti olako — one oblikuju novi smjer globalne politike u Arktiku.
