Završena je polusezona, vrlo vjerojatno jedna od najuspješnijih u povijesti kluba. Ulazak u grupnu fazu Europske lige popraćen je i dvama pobjedama te borbom za prolazak grupe do posljednjeg kola. Mnogi će reći da je presudio faktor sreće. U domaćem prvenstvu sigurno je drugo mjesto, a prednost nad Hajdukom (10 bodova) bodovno je veća od zaostatka za Dinamom (7 bodova). Od 34 utakmice u polusezoni, forumaši portala www.forza-fiume.com su preskočili tri – visoku pobjedu nad Zadrom (6:1), kada je server pao na nekoliko dana, te dvije utakmice Kupa (Lekenik i GOŠK) koje su zanemarene radi svoje relativne važnosti. U preostaloj 31 utakmici, rezultati su popisani, izračunati i predstavljeni u narednih par odlomaka.
Iako kod trenera Keka svi igraju i obranu i napad, ovdje će se koristiti kategorije obrane, veznog reda i napada. Pa je tako u defanzivi (u koju je uključen i golman) sa ocjenom 6.61 najbolji bio 21-godišnji stoper Matej Mitrović, a sa tom je ocjenom četvrti najbolji igrač u čitavoj ekipi. Do njega, što se tiče obrane, su Marin Leovac (6.49), Marko Lešković (6.45) te Ivan Tomečak (6.39), dok je iskusni stoper Samardžić dobio 6.30 iz odigranih 19 susreta. Tomečak je ocjenjen u čak 28 utakmica, Leovac u 24, Lešković u 22, a Mitrović u tek 20 susreta, budući da je jedna od najčešćih rotacija bilo upravo srce obrane. Ivan Vargić je bez razmišljanja prvi vratar, što pokazuju i brojke. Uz nekoliko neocijenjenih utakmica radi premalo posla, u njih 27 ocjenjenih dobio je ocjenu 6.26, što je značajan pad u odnosu na prošlu sezonu, kada je bio – najbolji igrač Rijeke sa ocjenom 6.55! Očito je rast kvalitete momčadi imao velik utjecaj na Vargića.
U veznom redu je bilo puno posla – osam igrača odigralo je (ocjenjeno je) u barem 8 utakmica. Najmanje je odigrao Ivan Močinić, koji se nije proslavio nakon povratka od ozlijede iz Brazila. Sa prosječnih 6.10, na samom je dnu ljestvice ukoliko izbacimo neka imena koja su odigrala premalo susreta. Gori od njega je tek jedan igrač, o kojem opširnije malo kasnije. Nije impresionirao ni Goran Cvijanović, koji je na ljeto doveden kao pojačanje. Sa ocjenom 6.23, upravo je najbliže prosječnoj ocjeni svih igrača, koja je 6.24. Blizu njega je i Zoran Kvržić sa 6.29, ali prosjek veznjacima dižu sjajni Anas Sharbini (6.65) odnosno Moisés (6.70). Mato Jajalo, koji je odigrao najviše susreta ove jeseni (33), ima jednaku ocjenu kao i Damir Zlomislić, čije ozlijede igraju veliku ulogu u broju njegovih nastupa, koji se zaustavio na 10. Obojica su ocjenjeni sa 6.40.
Napad sadrži i najboljeg i najlošijeg igrača jeseni. Pogađate, onaj prvi je Andrej Kramarić. Sa ocjenom 6.85, Andrej je prvi dobitnik Digitalnog Riječkog Orla 2014., dok će drugi biti određen putem ankete na našem forumu. Za većinu najbolji igrač Rijeke u proteklih nekoliko godina igrač je s uvjerljivo najvišom ocjenom, a drži i epitet dvostrukog osvajača najviše ocjene na nekoj utakmici – hat-trick Feyenoordu donio mu je devetku, a pet golova Lokomotivi vrlo visokih 9.7! Među tri najbolje ocjene je i Sharbinijeva 8.4, također iz spomenutog dvoboja s Lokomotivom. Sedamnaest ocjena nije bilo dovoljno Ivanu Krstanoviću da dobije veću ocjenu od niskih 6.09, čime je najlošiji igrač ove jeseni.
1. Andrej Kramarić (6.85)
2. Moisés Lima Magalhães (6.70)
3. Anas Sharbini (6.65)
(…)
15. Goran Cvijanović (6.23)
16. Ivan Močinić (6.10)
17. Ivan Krstanović (6.09)
Kompletnu tablicu možete pogledati klikom na sliku ispod. Narančasta boja znači da je igrač u utakmici ušao s klupe, ali nije ocjenjen. Crvena boja znači suspenziju ili ozlijedu, a siva znači da u to vrijeme igrač nije bio igrač Rijeke.
Na dnu svakog stupca jest i prosječna ocjena iz svake utakmice, pa se može vidjeti kako je, primjerice, 3:0 pobjeda u Splitu, u tom kontekstu bolja od pobjede nad Standardom 2:0 (7.18 naspram 6.99), te kako su igrači bili bolji u remiju u Dugopolju nego u remiju sa Sevillom par dana ranije (Sevilla 6.54, Hajduk 6.77). Tri najgore utakmice su iz HNL-a, a poraz od Dinama najviše je bolio (5.51), čak više od poraza od Lokomotive početkom sezone (5.59), u utakmici u kojoj su Bertoša, Špikić i Ajayi dobili tri ukupno najlošije prosječne ocjene polusezone.
Ako u obzir uzimamo igrače koji su nastupili na barem 8 utakmica (u konkurenciji nisu Prskalo, Raspor, Bertoša, Budicin, Knežević, Ruben Lima, Špikić, Maleš, Scaglia, Ajayi, Ivančić i Zec), dobivamo i udarnih 11 igrača u sastavu 4-4-1-1 (4-5-1), kojeg je Kek najčešće i koristio. Taj sastav u punoj rezoluciji možete vidjeti klikom na sliku ispod.
Valja napomenuti kako bi Josip Brezovec, koji je preselio u Speziju krajem kolovoza, sa prosječnih 6.47 iz 11 od mogućih 13 susreta, bio šesti najbolji igrač polusezone – ispred njega bili bi već spomenuti Kramarić, Moisés, Sharbini, Mitrović i Leovac, a iza sebe bi ostavio Cvijanovića, Kvržića pa i Jajala i Jugovića, odnosno sve igrače koji su tijekom sezone nastupali na njegovoj poziciji. Koje je Vaše mišljenje o kompletnoj statistici, da li je Kramarić zaslužio čistu desetku u bar jednoj utakmici, što će biti sa igračima poput Maleša ili Ivančića na proljeće i kako će to utjecati na konkurente, smatrate li da su ocjene preniske u globalu, jesu li i po Vama navedeni igrači najbolji odnosno najlošiji pojedinci? Sve komentare slobodno podijelite na forumu, a podsjećamo da uskoro počinje glasovanje za drugog osvajača nagrade Digitalni Riječki Orao – o svemu više informacija na linku.(forza-fiume.com)
