Četvrta i posljednja arhitektonska šetnja u okviru programa Riječke ljetne noći održat će se u srijedu, 16. srpnja, s početkom u 19 sati ispred zgrade Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca. Voditelj ove šetnje je profesor Theodor de Canziani, koji će sudionicima približiti povijest i arhitekturu dvaju riječkih kazališta – zdanja u historicističkom i secesijskom stilu.
Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca – historicistički biser Rijeke
Priča započinje s jednim od najvažnijih kulturnih spomenika Rijeke, Hrvatskim narodnim kazalištem Ivana pl. Zajca. Kazalište je izgrađeno zahvaljujući viziji riječkog gradonačelnika Giovannija de Ciotte, koji je dugo tražio idealnu lokaciju za novi kazališni dom. Nakon detaljnog planiranja, izgradnja je započela 1883. godine na tadašnjem trgu Piazza Urmeny.
Projekt su realizirali poznati bečki arhitektonski atelieri Hermana Gottlieba Helmera i Ferdinanda Fellnera. Nadzor nad radovima vršio je slavni Giacomo Zammattio. Tijekom dvije godine, do 1885., nastalo je remek-djelo historicističke arhitekture koje i danas krasi središte Rijeke. Sve detalje ove bogate povijesti predstavit će profesor de Canziani tijekom šetnje.
Teatro Fenice – secesijsko kazalište s avangardnim prizvukom
Drugi dio šetnje vodi do kazališta Teatro Fenice, izgrađenog na mjestu starog Teatro Ricotti, koji su 1910. godine srušili sinovi Caterine Ricotti s namjerom da izgrade novo, moderno kazalište. Novo zdanje nazvano je „Feniks“ (Fenice) i otvoreno je 2. svibnja 1914. godine.
Kazalište je bilo ispred svog vremena – spojilo je praktičnost i utilitarizam s avangardnim secesijskim stilom koji je nadahnut bečkim idejama arhitekta Otta Wagnera. Iako nije sve u početnim planovima i realizirano, Teatro Fenice ostaje revolucionarni primjer moderne kazališne arhitekture srednje Europe.
Na otvaranju su izveli Puccinijevu operu „Tosca“, a kazalište je moglo ugostiti velik broj gledatelja. Među posebnostima su smještaj blizu željezničke pruge, inovativni scenski aparat za umjetnu kišu te impresivno apstraktno slikarsko djelo Vladimira Udatnyja, riječkog umjetnika poznatog po metafizičkoj umjetnosti.
Povijest kazališta kroz 20. stoljeće
Tijekom šetnje, osim arhitektonskih detalja, sudionici će saznati i o životu kazališta u kasnijim desetljećima, uključujući razdoblja kada su zgrade služile kao kino dvorane poput kina Partizan, Plavi Jadran i Bar Europa.
