Na današnji dan, 17. kolovoza 1990., započela je tzv. balvan revolucija – događaj koji je označio početak otvorene pobune dijela srpskog stanovništva u Hrvatskoj protiv vlasti u Zagrebu. Ono što je u početku izgledalo kao lokalni incident, ubrzo se pretvorilo u prekretnicu koja je snažno utjecala na daljnji tijek hrvatske povijesti.
Kako je sve počelo?
Grupa pobunjenih Srba u okolici Knina postavila je balvane i druge zapreke na ceste kako bi prekinula prometne veze između Dalmacije i ostatka Hrvatske. Time su pokušali pokazati otpor prema hrvatskom vodstvu, koje je nekoliko mjeseci ranije izabrano na prvim višestranačkim izborima.
Zapreke su ubrzo postavljene na više prometnica u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a događaj je ušao u povijest kao balvan revolucija.
Politička pozadina
Balvan revolucija nije bila spontana akcija. Organizirana je uz potporu tadašnjeg režima u Beogradu, s ciljem destabilizacije Hrvatske i stvaranja temelja za kasniju oružanu pobunu. Mediji u Srbiji i tadašnja JNA prikazivali su je kao “ustanak naroda”, dok je u stvarnosti bila uvod u ratne sukobe koji su uslijedili.
Utjecaj na Kvarner i Rijeku
Blokada prometnica imala je dalekosežne posljedice i za riječku regiju. Putovanje prema Dalmaciji postalo je otežano i nesigurno, a gospodarske i prometne veze Kvarnera sa jugom zemlje bile su prekinute. Stanovnici Rijeke i okolice svjedočili su prvim ozbiljnim posljedicama političke krize koja će uskoro prerasti u Domovinski rat.
Simboličan početak rata
Balvan revolucija danas se često spominje kao simboličan početak rata u Hrvatskoj. Iako oružani sukobi tada još nisu započeli, jasno je bilo da se zemlja nalazi na rubu krvavog raspada.
Od 17. kolovoza 1990. Hrvatska više nikada nije bila ista. Balvan revolucija otvorila je vrata događajima koji će uslijediti – od oružane pobune, preko krvavih sukoba, pa sve do stvaranja samostalne hrvatske države.
