U aferi oko Hypo Alpe Adria grupe očito nema nevinih. To pokazuju ekskluzivni materijal koje je počeo objavljivati bečki tjednik Profil, a koji predstavljaju interne dokumente Hypo banke iz vremena kada ju je preuzela Bayerische Landesbank, dakle 2007. godine. Većina njih nosi oznaku ‘strogo povjerljivo’, što i ne čudi, jer se u njima otkriva da su novi bavarski vlasnici svojim potezima doprinijeli financijskim dubiozama ionako klimave Hypo banke, te kako su pokušali – i većim dijelom uspjeli – izvući što više novaca od Austrije, koja je poreskim sredstvima morala spašavati ovu pokrajinsku banku.
Profil podsjeća da je u noći s 13. na 14. prosinac 2009. godine dogovoreno spašavanje Hypo banke između austrijskog ministra financija Josefa Prolla i bavarskog kolege Georga Fahrenschona, koji su onda samouvjereno stali pred novinare i međusobno se hvalili kao spasitelji bankarskog sustava.
No, kada su im postavili pitanja o detaljima pregovora koji su doveli do toga da Hypo banke pređe u vlasništvo austrijske države, koja je u međuvremenu uložila više od milijarde eura u njen spas, ministri baš i nisu bili raspoloženi pričati. Sada je jasno zašto, piše Profil, a sve prljavštine se razotkrivaju o hrpi dokumenata koje ovaj tjednik planira objavljivati u nastavcima.
U prvom tekstu iz serije naglašavaju se sumnjive transakcije novca u mjesecima pred propast Hypo banke. Naime, to pokazuje do sada javnosti nepoznati ugovor o kupnji akcija na 12 stranica, sklopljen između Austrije, BLB i Hypo Alpe Adria grupe, u kojem se pokazuje da je BLB od studenog 2009. godine isisavala novac iz Hypo banke, s ciljem da spasi što se spasiti može. Austrijanci ne samo da su to znali, nego su to i omogućili, iako su novčane rupe na kraju začepili novcem svojih poreskih obveznika.
Naravno, svatko je u toj situaciji imao svoje interese, ali Profilu nije jasno zašto su predstavnici austrijske države više brinuli o BLB-u nego o novcu vlastitih građana.
Čudna je i priča o tome kako je u javnosti stvorena panika oko moguće nelikvidnosti Hypo banke. U studenom 2009. je iz Hypo banke od strane sumnjičavih klijenata, koji su naslućivali moguću propast, podignuto pola milijarde eura, što je u medijima onda objavila baš BLB, bez konzultacija s ostalim vlasnicima banke.
To je onda pokrenulo paniku koja je za mjesec dana dovela do potpunog kraha, a ni danas nikome nije jasno zašto je BLB napravila nešto što je dovelo do panike u javnosti. U takvim situacijama, kada dođe do navala na šaltere, likvidnost je ključna, no BLB je činila suprotno, te u istom trenutku izvukla 1,1 milijardu eura iz Hypo banke.
No, to je bio tek početak. Samo tri dana prije državnog preuzimanja Hypo banke BLB se odlučila izvući još 650 milijuna eura, te ja zaplijenila novac Hypo banke koji se nalazio u Münchenu, odnosno 600 milijuna.
Konačni račun s bavarske strane glasi ovako: BLB je u Hypo uložila između 2007. i 2009. godine 6,8 milijardi eura, od čega je izgubila 3,7 milijardi. No, uspjela je izvući 3,1 milijarde eura, te još dogovoriti da sve financijske rupe Hypo banke popunjavaju austrijski poreski obveznici. (tportal)
