Bitka kod Kurska, vođena od 5. srpnja do 23. kolovoza 1943., jedna je od najznačajnijih bitaka Drugog svjetskog rata i najveća tenkovska bitka u povijesti. Sukob između njemačkih i sovjetskih snaga na Istočnom frontu označio je prekretnicu u ratu, jer je njemačka vojska pretrpjela nepopravljiv poraz, nakon kojeg su prešli u stalno povlačenje.
Pozadina bitke
Nakon teških gubitaka na Staljingradu, njemačka vojska, pod vodstvom Adolfa Hitlera, odlučila je pokušati vratiti inicijativu na Istočnom frontu. Planirali su ofenzivu na područje Kurskog izbočenja, velikog područja pod kontrolom Crvene armije koje je stršalo u njemačke linije. Njemački plan, nazvan Operacija Citadela, bio je da se izvede kliještasti napad s ciljem opkoljavanja i uništavanja sovjetskih snaga.
Sovjeti, pod vodstvom maršala Georgija Žukova, znali su za njemačke planove zahvaljujući izvrsnim obavještajnim podacima. Stoga su odlučili utvrditi svoje položaje i pripremiti duboko slojevitu obranu kako bi iscrpili njemačku vojsku prije nego što krenu u kontraofenzivu.
Tijek bitke
Bitka je započela 5. srpnja 1943., kada su njemačke snage pokrenule napad na sjeverni i južni dio Kurskog izbočenja. Na južnom sektoru, u blizini mjesta Prohorovka, odvila se najveća tenkovska bitka u povijesti, u kojoj je sudjelovalo više od 1200 tenkova i samohodnih topova. Unatoč početnim uspjesima, njemačka vojska suočila se s iznimno teškom sovjetskom obranom.
Do sredine srpnja, njemački napad je izgubio zamah, a sovjetske snage su pokrenule svoje kontraofenzive, nazvane Operacija Kutuzov i Operacija Polkovodets Rumjantsev. Sovjeti su napali njemačke snage sa sjevera i juga, prisiljavajući ih na povlačenje.
Ishod i značaj
Bitka kod Kurska završila je potpunim porazom njemačkih snaga, koje su izgubile oko 200.000 vojnika, više od 1000 tenkova i veliki broj zrakoplova. Sovjetske snage su također pretrpjele velike gubitke, ali su uspjele zadržati kontrolu nad Kurskim izbočenjem i preuzeti stratešku inicijativu na Istočnom frontu.
Nakon Kurska, Crvena armija je prešla u ofenzivu koja se nastavila sve do kraja rata. Njemačka vojska, iscrpljena i s moralom na niskoj razini, nikada više nije bila u stanju pokrenuti veliku ofenzivu na Istočnom frontu.
Hrvatska kao prvi USA brabonjak i EC supozitorij postaje zanimljiva Rusima koji na RT pišu posprdno:
“Nato state resume 2 monnths military conscription” te slijedi:Drafrees will undergo two-month training courses dtarting next year,C.M.D. Ivan Anusic has annou ced!
Ostatak je sprdnja sa brabonjkom USA.Ipak,general Domazet imao je pravo 3rd WW započeti će raketiranjem Rijeke zbog usranog LPG terminala na Omišlju.Samo slijep to ne vidi.Ratovi uvijek počinju napadom na brabo jke kao što je Hitler započeo sa Poljskom.
Rijeka,LPG te..inal brab.njka USA H..at..e postaje prvi dalekometni ra..ni cilj R..ije i okodač WW3.Lud gleda i pravi se grbav da ne vidi.
Slava Vaskrajini.Sve jahte u plamen!😂