Dok milijuni turista posjećuju hrvatsku obalu i uživaju u prirodnim ljepotama, istovremeno se odvija zabrinjavajući društveni fenomen – povratak fašističke retorike i simbola iz razdoblja Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Prema analizi američkog poslovnog medija Bloomberg, upravo Hrvatska postaje primjer kako se zabrinjavajuće ideje mogu ponovno ukorijeniti u društvo kroz popularnu kulturu i politički diskurs.
Thompsonovi koncerti i slogan “Za dom spremni”
Posebnu pažnju privukao je koncert kontroverznog pjevača Marka Perkovića Thompsona 5. srpnja u Zagrebu, gdje se, prema tvrdnjama organizatora, okupilo čak 500.000 ljudi. Mnogi su nosili crne majice s natpisima povezanim s ustaškim režimom. Sam Thompson tijekom nastupa izvikivao je pozdrav “Za dom spremni”, na koji je publika reagirala s odobravanjem.
Potpora iz političkog vrha
Ministar obrane Ivan Anušić, član HDZ-a, izjavio je da je to bio “događaj koji je ujedinio Hrvatsku” te dodao kako će se “od sada neke stvari u društvu nepovratno mijenjati”. Njegove izjave protumačene su kao znak institucionalne tolerancije prema simbolima iz fašističke prošlosti.
Popularna kultura i normalizacija fašističkih simbola
Profesor Florian Bieber sa Sveučilišta u Grazu upozorava da se u Hrvatskoj simboli iz doba NDH sve više prihvaćaju, pogotovo kroz glazbu i nogomet. Kako ističe za Bloomberg, popularna kultura služi kao alat za širenje ekstremnih ideologija. Hrvatska je u tome postala izuzetak u europskom kontekstu.
Thompson: Od ratnog veterana do glazbene ikone
Nedugo nakon zagrebačkog koncerta, 150.000 ljudi okupilo se i na nastupu u Sinju, gdje je policija privela nekoliko osoba zbog izvođenja zabranjenih ustaških pjesama.
Simboli u svakodnevici: od plaže do sabora
Bloomberg navodi kako su Thompsonove pjesme sve prisutnije – čak i u barovima na hrvatskim otocima, gdje mlađe generacije pjevaju refrene, dok stariji izražavaju nezadovoljstvo. Paralelno, političari poput premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića povezani su s podrškom ili prisustvom na koncertima.
Dva saborska zastupnika nedugo nakon koncerta koristila su pozdrav “Za dom spremni” u sabornici.
Pravni i društveni okvir: podijeljeno društvo
Tena Šimonović Einwalter, povjerenica za ljudska prava, izjavila je da je pozdrav “Za dom spremni” i dalje protuustavan, bez obzira na pokušaje reinterpretacije. U suprotnosti s tim, premijer Plenković izjavio je kako taj pozdrav može imati “dvostruko značenje” – kao simbol ustaštva, ali i domoljublja iz Domovinskog rata.
Sudska praksa također je neujednačena: 2020. godine odlučeno je da se “Bojna Čavoglave” može izvoditi u kontekstu Domovinskog rata. Ustavni sud istovremeno ocijenio pozdrav neprihvatljivim zbog njegove povezanosti s NDH.
Povijest koja se vraća u politički mainstream
Simboli i retorika iz doba ustaškog režima, odgovornog za progon i ubojstva stotina tisuća Srba, Židova, Roma i antifašističkih Hrvata, ponovno postaju dio javnog prostora – od sportskih stadiona do saborskih govornica. U bivšoj Jugoslaviji bili su zabranjeni, no nakon 1990-ih i stvaranja neovisne Hrvatske, postepeno su se vraćali kroz djelovanje HOS-a, braniteljskih udruga i popularnih figura poput Thompsona.
