Home Kolumne Bradarić: Je li siva ekonomija pravog realnog sektora zapravo dobra za Hrvatsku?

Bradarić: Je li siva ekonomija pravog realnog sektora zapravo dobra za Hrvatsku?

1027
0
Piše: Boris Bradarić

Da živim u skandinavskim zemljama, zemljama Beneluxa, Njemačkoj ili bilo kojoj drugoj sređenoj zemlji, a pitanje se odnosi na te zemlje, odmah bi vam rekao NE. Otkada sam se vratio iz Nizozemske i već neko dulje vrijeme živim u Hrvatskoj, pogled na sivu ekonomiju mi se, na žalost, počeo drastično mjenjati.
Po procjenama International Monetary Fund u tranzicijskim zemljama, u koje spada i Hrvatska, postotak sive ekonomija u odnosu na visinu BDP-a je između 21 do 30%. Ako nam je BDP 2019. godine iznosio 53 milijarde €, onda nam se siva ekonomija vrti na razini od oko 11 do 16 milijardi €.
Po IMF-u, siva ekonomija ima korelaciju s dva važna faktora u društvu. “Countries with relatively low tax rates, fewer laws and regulations, and a well-established rule of law tend to have smaller shadow economies.” Što je država skuplja, a usluge koje nam pruža za taj novac su neadekvatnije u odnosu na okruženje, poduzetnici i radnici traže način da zadrže što više svog novaca za sebe. Kako sam radio i živio u oba sistema, i mogu reći da ih dobro poznajem, sada razumijem zašto je to tako.
Moja djeca su osnovnu i srednju školu pohađala u Hrvatskoj. Već u osnovnoj školi sam skužio da tu nešto ne štima. Počelo je s poplavom petaša i juranjavom za ocjenama kako bi se upisale gimnazije. Srednje obrazovanje je još gore. Plaćaš sve to u Hrvatskoj i još moraš štedjeti da bi djeci plaćao studij na nekom renomiranom evropskom sveučilištu. Tko misli da djete u Hrvatskoj ima istu visinu naobrazbe (srednja /viša/visoka) kao recimo u Njemačkoj, grdno se vara. Drugi primjer je zdravstvo. Odvajamo 25% od plaće, a zbog sustava i čekanja svi idemo kod privatnika i to dodatno plaćamo. O mirovini ovdje također ne treba puno trošiti rječi kao niti o drugim uslugama koje bi nam država trebala osigurati za taj novac.
Po IMF-u, drugi bitan faktor je korupcija . “All studies found that more corruption resulted in a larger shadow economy.” Po slovenskim procjenama korupcija odnese 8.5 % njihovog BDP. Ako povučemo paralelu s Hrvatskom, 13,5% procjene (https://www.delo.si/novice/slovenija/korupcija-odzre-slovencem-2-1-milijarde-hlebcev-kruha-138563.html) , ispada da se korupcijom kod nas zamrači 8.5 milijardi €.
Novac od korupcije uvijek završava u sivoj ekonomiji kako bi ga se opralo. Nekretnine su omiljena destinacija političara i uhljeba kako bi se sakrio nesrazmjer primanja i prihoda. Naravno, porezni sustav je tako namješten da se kroz gradnju nekretnina i iznamljivanje (paušalni porez) vrte ogromni novci. Ako krenemo od najoptimističnije prognoze od 21% sive ekonomije i od toga oduzmemo postotak korupcije, ispada da je siva ekonomija pravog realnog sektora samo 3 milijarde €. Poljoprivrednici, OPG-ovci, restorani, kafići i drugi privatnici sudjeluju samo s 27% u toj sivoj ekonomiji, dok političari, njihovi uhljebi te njihov “fake” realni sektor, kroz korupciju drže 73% sive ekonomije.
Fiskalizacija računa pravog realnog sektora je samo mazanje očiju pred pravim problemima. Ako zbog skupe i neučinkovite države, realni sektor kroz sivu okonomiju želi sačuvati poslovanje i punu zaposlenost, onda je ona i više nego pozitivna za ekonomiju. Nema tih novaca koji ovi političari i njihovi uhljebi ne mogu uništiti, kako kroz nesposobnost tako i kroz korupciju. Borba protiv sive ekonomije je prvenstveno borba protiv korupcije i skupe države.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here