Cijene osnovnih prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj nastavljaju rasti, a najnoviji primjer dolazi iz usporedbe cijene čokolade. Dok je u Europskoj uniji cijena čokolade porasla za 7% u prosincu, u Hrvatskoj je zabilježen rast od čak 27%. Ovo povećanje izaziva brojna pitanja, posebno o tome zašto su hrvatski proizvodi skuplji nego u drugim državama članicama EU.
Zamrzavanje cijena: Širi popis proizvoda uključuje kruh
Novi popis proizvoda sa zamrznutim cijenama uključuje gotovo dvostruko više artikala nego prije, a značajan dodatak je kruh. Iako su trgovci očekivali ukidanje liste ograničenih cijena, sada se suočavaju s njenim proširenjem.
Prema Mirku Budimiru, potpredsjedniku izvršnog odbora HUP-ove Udruge trgovine, uvođenje kruha na popis je logičan potez, no trgovci nisu uvjereni da će to pozitivno utjecati na tržište. “Vidjet ćemo koje će to biti cijene i hoće li proizvođači moći isporučivati proizvode po tim cijenama,” izjavio je Budimir.
Nestašice proizvoda: Hoće li se situacija ponoviti?
Jedan od ključnih problema zamrzavanja cijena su nestašice proizvoda. Prethodno smo svjedočili situacijama u kojima zamrznuti proizvodi jednostavno nisu bili dostupni na policama. Budimir ističe kako Hrvatska u velikoj mjeri ovisi o uvozu hrane, a proizvođači će morati odlučiti mogu li proizvode isporučivati po ograničenim cijenama.
Prema njegovim riječima, administrativno određivanje cijena može dovesti do nemogućnosti pokrivanja troškova proizvodnje, što bi opet rezultiralo nestašicama na policama.
Razlika u cijeni između Hrvatske i drugih zemalja
Jedan od čestih prigovora potrošača je da su isti proizvodi, proizvedeni u Hrvatskoj, jeftiniji u Sloveniji nego na domaćem tržištu. Glavni razlozi za to uključuju:
- PDV: U Sloveniji je stopa PDV-a na hranu 9,5%, dok u Hrvatskoj iznosi 25%.
- Logistički troškovi: Iako se proizvodnja odvija u Hrvatskoj, transport i distribucija mogu povećati cijene.
Poskupljenja i globalni utjecaji
Cijene sirovina, poput kakaovca, značajno su utjecale na poskupljenja prehrambenih proizvoda. Prema riječima trgovaca, cijena kakaovca na svjetskoj burzi prošle je godine porasla za čak 300%. Kako i kada proizvođači nabavljaju sirovine, direktno utječe na krajnju cijenu proizvoda na policama.
Budimir ističe kako su trgovačke marže ostale nepromijenjene posljednje tri godine te trgovci ne mogu značajno utjecati na krajnje cijene.
Socijalna osjetljivost
S obzirom na rast cijena, mnogi se pitaju kako će građani, posebno umirovljenici, uspjeti podmiriti osnovne životne troškove. Trgovci predlažu socijalne transfere kao učinkovitiji način pomoći ugroženim skupinama, umjesto zamrzavanja cijena proizvoda koje koriste svi potrošači, bez obzira na primanja.