Krajem lipnja u Rijeci je održan drugi sastanak komisije Europske unije za monitoring projekta Europske prijestolnice kulture 2020 i predstavnika Grada Rijeke na čelu s riječkim gradonačelnikom. U međuvremenu je na webu Europske komisije izašao i izvještaj sa sastanka iz kojeg su vidljivi glavni naglasci sastanka, osnovne primjedbe i preporuke za nastavak priprema projekta.
Panel se posebno zainteresirao za koncept broda Galeb – ciljeve, program i komunikaciju, uključujući europsku dimenziju te hoće li se koristiti isključivo u kontekstu ‘crvenog turizma’. ‘Crveni turizam’ je termin koji se koristi za kineski državni projekt pokrenut 2005. s ciljem poticanja posjeta spomenicima vezanim uz povijest kineske komunističke partije, a sve u svrhu poticanja žara za klasnu borbu i proleterijat. Posljednjih godina prisutan je i u Rusiji gdje su uvedene tzv ‘crvene maršrute’. Prva ih je pokrenula Uljanovska oblast, koja je 2013. godine predstavila turističku ponudu za kinesko tržište, a koja obuhvatila posetu rodnom kraju Vladimira Lenjina. Radi se o kontroverznom konceptu s obzirom da ga uz komercijalne prate i ideološki motivi proizvodnje ljepše prošlosti, odnosno popravljanje imidža vladajuće komunističke partije. U tom smislu za kinesku državnu propagandu crveni nisu samo revolucija i komunizam. U Kini je to i predstava o sreći, harmoniji, dobrobiti. Dakle, projekt crvenog turizma je i komercijalni i ideološki.
EU panel preporučio otvaranje javne rasprave o Galebu bez uplitanja organizatora u konačan ishod
Iz tog razloga članove EU panela je zanimalo planira li se brod Galeb povezati i s neugodnijim temama komunističke ostavštine poput Golog otoka. EPK tim im je objasnio da je plan ‘propitivati našu današnju percepciju i prezentirati različite točke gledišta, kao i kritički pogled na priču i uporabu broda i povijest ovog dijela Europe u odnosu na ostatak kontinenta od kraja Drugog svjetskog rata do sada’. Nelinearan narativ s otvorenom problematikom glavni je koncept i tim se ne brine da će se naći na skliskom terenu, istaknuto je tom prilikom.
EU panel im je preporučio otvaranje javne rasprave o Galebu i ostavštini razdoblja koje predstavlja te izbjegavanje uplitanja organizatora u konačan ishod.
‘Preporučuje se razvoj snažnog narativa koji potiče otvorenu raspravu o Galebu u kontekstu zajedničke nedavne europske povijesti, koji naglašava posljedice tog razdoblja i na istok i na zapad Europe te izvlačenje lekcija iz prošlosti. Najbolji način da to postigne jest da projekt EPK2020 bude orijentiran na sam proces, umjesto na ishod, uključujući različite forme otvorenih rasprava i debata’, zaključuju stručnjaci EU panela koji su tom prilikom dali smjernice i za uključenje lokacije Golog otoka u projekt ali ne samo kao lokacije nego i priče.
‘Preporučuje se da se projekt Goli otok ne tretira samo kao prostor za događaje, nego kao projekt s narativom stvorenim kroz participativni proces’ zaključuje se u izvještaju.
