Dom zdravlja Primorsko-goranske županije ubuduće bi trebao voditi ili ekonomist ili pravnik. Za ovu funkciju liječnici očito nisu dobro rješenje, rekla nam je dožupanica PGŽ-a zadužena za društvene djelatnosti Nada Turina Đurić, koja je ujedno i predsjednik Upravnog vijeća Doma zdravlja PGŽ-a. Potvrdila je, premda se ta informacija, za riječku primarnu zdravstvenu zaštitu izuzetno važna, dosad tajila, da je dosadašnja ravnateljica županijskog Doma zdravlja mr. Milena Kabalin podnijela zahtjev za razrješenje s te funkcije. U PGŽ-u nam je neslužbeno potvrđeno da u svom mandatu nije uspjela konsolidirati stanje, gubici su sve veći pa sada iznose više od 22 milijuna kuna, a njezin način organizacije županijskog Doma zdravlja pokazao se promašenim. Umjesto nje, županijski Dom zdravlja vodit će v.d. ravnatelja, a to će po svemu sudeći biti kadar PGŽ-a iz sektora zdravstva, dok će se u narednih mjesec dana raspisati javni natječaj za izbor trajnog rješenja.
»Stav je PGŽ-a da novi ravnatelj bude netko tko je u stanju i zna obavljati menadžerski posao. Takvom smo rješenju najskloniji«, kaže Turina Đurić. Iako postoji percepcija da su za goleme gubitke i probleme županijskog Doma zdravlja, koji se kao jedan od nositelja primarne zdravstvene zaštite nalazi pred financijskim krahom, isključivo odgovorni mr. Milena Kabalin i državna vlast s maćehinskim odnosom prema zdravstvu na lokalnoj razini, velika odgovornost je i na Upravnom vijeću koje je trebalo pronaći kvalitetniji model financiranja i funkcioniranja Doma zdravlja. Umjesto toga, Upravno vijeće s kadrovima iz PGŽ-a i samog Doma zdravlja punih pet godina prilično je pasivno i bez adekvatnih rješenja promatralo gomilanje gubitaka i problema.
Gubitak veći od 22 milijuna kuna
Nada Turina Đurić kaže da je stav PGŽ-a da ravnatelj bude ekonomist ili pravnik, dok neslužbeno doznajemo kako je stav Županije da liječnik više ne može voditi županijski Dom zdravlja jer »liječnik neće protiv liječnika«. Odnosno, liječnik liječniku neće zatvoriti ambulantu. Radi se, naime, o tome da županijski Dom zdravlja ima najveće gubitke od svih pravnih osoba u kojima je vlasnički, osnivački ili upravljački prisutna Primorsko-goranska županija. Trenutni gubitak iznosi više do 22 milijuna kuna, a progresijom kojom godišnje raste, do kraja 2009. mogao bi iznositi i do 30 milijuna kuna.
S obzirom da su upravo liječnici jedan od generatora gomilanja gubitaka, sasvim je logično da PGŽ na čelno mjesto Doma zdravlja želi izabrati nekog tko nije iz liječničke profesije. Točnije, u PGŽ-u očito veće izglede za izbor daju pravniku ili ekonomistu koji zbog nepostojanja profesionalne kolegijalnosti s liječnicima neće pristajati na kompromise kada i ako se bude odlučivalo da unutar Doma zdravlja treba zatvoriti ambulante onih timova koji ne zadovoljavaju zakonom propisane kriterije o obveznom broju pacijenata.
Prema standardima, liječnik iz primarne zdravstvene zaštite, da bi zaradio svoju plaću zagarantiranu kolektivnim ugovorom još iz ministarskog vremena Andrije Hebranga, treba imati oko 1700 pacijenata. Dožupanica Nada Turina Đurić potvrdila nam je da samo 30 posto liječničkih timova u okviru Doma zdravlja PGŽ-a zadovoljava taj standard. To pak znači, pojasnila je Đurić, da 70 posto timova iz Doma zdravlja ne zarađuje plaću koju dobiva, već im je ona zagarantirana pokroviteljskim kolektivnim ugovorom. Ravnateljica u ostavci mr. Milena Kabalin kaže pak da 60 posto liječničkih timova u Domu zdravlja ima glavarine koje su ispod standarda od 1700 pacijenata.
»Konkretno, 42 tima obiteljske medicine Doma zdravlja ima ispod prosječnu glavarinu koja ne pokriva ni bruto iznos njihove plaće«, kaže.
U PGŽ-u su nam potvrdili kako dio tih liječničkih timova ima samo po 600, 700 pacijenata te da zbog njihovog tako malog broja imaju malen iznos ukupne glavarine. Stoga Dom zdravlja za velik broj svojih liječničkih timova, kako bi im se osigurala plaća po kolektivnom ugovoru, mora pokriti veliku razliku između onoga što im je Hebrang omogućio i onoga što ti timovi stvarno uprihode od glavarina.
Dok liječnici koji su otišli u zakup u stalnom nadmetanju s konkurencijom na tržištu teško zarađuju svoju plaću, većini onih koji su ostali u Domu zdravlja plaću manje osigurava njihov rad određen kroz ukupni iznos glavarina, a puno više sam Dom zdravlja koji zbog toga gomila gubitke. Upravo u toj razlici između stvarno zarađenog s jedne strane i poklonjenog s druge generiran je najveći dio gubitka koji je u mandatu mr. Milene Kabalin dosegnuo iznos veći od 22 milijuna kuna i teško opterećuje županijski Dom zdravlja.
Što će biti sa 70 posto liječničkih timova?
Što će ubuduće biti sa 70 posto liječničkih timova koji veći dio svoje plaće mogu zahvaliti kolektivnom ugovoru, a ne svom radu, pitanje je na koje će morati odgovoriti novi ravnatelj Doma zdravlja, ali i Primorsko-goranska županija kao osnivač. Zasad, također, nema pravog odgovora zašto PGŽ nije ranije sanirala gubitke koji su se stvarali te zašto nije puno prije postavljeno pitanje odgovornosti mr. Milene Kabalin koja sada odlazi priznajući tako potpunu nemoć da riješi problem koji je svojim promišljanjem ovakvog županijskog Doma zdravlja dovela pred totalni kolaps. U svemu tome postalo je jasno i prilično izvjesno da bi samo PGŽ mogla plaćati kredit od 22 milijuna kuna koje je uzeo Dom zdravlja za sanaciju gubitaka, a za koji je upravo PGŽ jamac. Pritom treba naglasiti kako je taj iznos gotovo 9 posto županijskog proračuna, čija bi se sredstva, umjesto u razvojne projekte, zbog lošeg načina vođenja Doma zdravlja mogla trošiti na – saniranje gubitaka. Čak štoviše, PGŽ je za 2009. iz decentraliziranih funkcija u zdravstvu, a to je državni novac koji ona raspoređuje, od 10 milijuna kuna za Dom zdravlja, čak četiri izdvojio za vraćanje kredita.
Koliko je teška situacija u Domu zdravlja može se zaključiti i kroz odlazak ravnateljice dr. Mirjane Kabalin koja se planira zaposliti na mjestu asistenta na katedri za socijalnu medicinu pri čemu se odriče dvostruko veće plaće koju je, uz druge privilegije, imala vodeći županijski Dom zdravlja.
Iz PGŽ-a sada nude dvije opcije za financijski spas županijskog Doma zdravlja, a prva je ponuda PGŽ-a jedinicama lokalne samouprave da participiraju u finaciranju Doma zdravlja te zauzvrat dobiju mogućnost da njima upravljaju.
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel potvrdio je interes Grada za Domom zdravlja Rijeka, ali samo pod određenim uvjetima. »Ne želimo preuzeti Dom zdravlja s gubicima. Gubitke ne želimo i nećemo financirati, ali možemo financirati programe za unaprijeđenje razine zdravstvene zaštite«, kaže Obersnel. On odavno tvrdi da, sukladno Ustavu i Zakonu o lokalnoj samoupravi, jedinice lokalne samouprave mogu imati osnivačku funkciju kod Domova zdravlja. Upravo slijedom toga, kaže, Grad je u njegovom mandatu već tražio od PGŽ-a da mu se prepuste osnivačka prava za Dom zdravlja Rijeka. Koliko je poznato, iz PGŽ-a je to odbijano pod izlikom da to navodno nije dozvoljeno podzakonskim aktima. Sada, odjednom, PGŽ takav oblik suradnje otvoreno nudi i Gradu Rijeci i ostalim jedinicama lokalne samouprave. Obersnel to nije htio komentirati, ali ustraje na tome da Grad može imati osnivačka prava.
»Iz PGŽ-a na naše ponude nikada nije došao pozitivan odgovor«, zaključio je.
Zbrinjavanje viška djelatnika
Paralelno s tom inicijativom Županije, jedan od mehanizama za sanaciju Doma zdravlja je i zbrinjavanje viška djelatnika. Plan je da njih 30 napusti Dom zdravlja uz ukupnu otpremninu od 4 milijuna kuna, čime se mjesečno namjerava uštedjeti oko 300 tisuća kuna. Zbrinjavat će se osobe starije od 50 godina, a od njih 30 na administrativno se osoblje odnosi 13, a čak 17 su zdravstveni radnici, od čega pola liječnika, a pola sestara. Riječ je o timovima s medicine rada koja je na tržištu privatizirana te gdje postoji konkurencija za koju ti timovi, zbrinuti kroz Dom zdravlja i plaću zajamčenu kolektivnim ugovorom, očito nisu bili spremni.
»Zato su oni višak koji ćemo zbrinuti kroz otpremnine«, kaže Nada Turina Đurić. Činjenica je kako je svaki od tih liječnika, zajedno sa sestrama, mogao otići u zakup i okušati se na tržištu gdje su kao privatnici mogli puno više zaraditi, ali i riskirati da ne uspiju. Svojedobno su se odlučili za nekad sigurniju varijantu, okrilje Doma zdravlja, što je rezultiralo svojevrsnom negativnom selekcijom među liječnicima Doma zdravlja koji sada više ne može plaćati gubitke koji se zbog tih istih liječnika generiraju i povećavaju. »To je razlog zašto su timovi s medicine rada višak i moraju otići«, kaže Turina.
Medicina rada »kumovala« gubitku
Ravnateljica u ostavci mr. Milena Kabalin kaže da upravo Medicina rada utječe na ukupni gubitak s iznosom od 2,2 milijuna kuna. Razlog gubitku u Medicini rada prepoznala je u raskidu ugovora s MORH-om, zbog čega se godišnje za preglede ročnika izgubilo 1,6 milijuna kuna. Kritičari mr. Kabalin tvrde kako je ona vodila Dom zdravlja na način dogovorne ekonomije, dok ga u uvjetima tržišta nije uspjela ispromovirati i u situaciji velike konkurencije Domu zdravlja pronaći nove poslove kao izvore prihoda. Njeno je mišljenje da će program zbrinjavanja viška radnika umanjiti gubitke poslovanja, ali ne i sanirati stanje u Domu zdravlja. (novi list)
Problem je što je dom zdravlja korisnik proračuna. I kada čak i uvedu ovo plaćanje imaju rashod jer ne priznaju prihod po načelu nastanka događaja (tj. ostvareni prihod kad se pacijentu izvrši usluga) već po financijskom načelu (tj. tek onda kad pacijent plati)