Država zakomplicirala stvar: Čak 7 koraka do slobodnog kretanja unutar bivše općine!

Iako je još početkom tjedna ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ukazivao na mogućnost da se stožeri iz više lokalnih vlasti dogovore u formiranju zajedničkih zona u kojima za kretanje građana ne bi trebalo izdavati propusnice, izgleda da od svega neće biti ništa u dogledno vrijeme. Barem s obzirom na naknadno izdane upute koje su administrativno cijelu stvar zakomplicirale.

Opravdana mjera zabrane izlaska iz mjesta prebivališta ogolila je potpuno neadekvatan teritorijalan ustroj u našoj državi, a građani su se vrlo brzo susreli s brojnim problemima budući da je u istu kategoriju stavljen primjerice grad Zagreb u kojem živi preko 800.000 stanovnika i mikro općinice u kojoj ih ima 300-tinjak. Krizni stožeri su zbog dnevnih migracija ubrzo zatrpani mnogobrojnim zahtjevima za e-propusnicama što je posebno opteretilo manje općine siromašne kadrovskim resursima. Uslijedio je pritisak građana i prva inicijativa iz Istre da se sustav prilagodi stvarnom stanju na terenu i dozvoli slobodno kretanje u okvirima bivših općina koje se pokazuju kao prirodne funkcionalne cjeline. Za razliku od aktualnih.

Već 7. travnja se dogovorom općina i gradova u okviru Istarske županije formiralo sedam slobodnih zona za kretanje oko bivših općina. Ovu inicijativu pohvalio je i ministar Božinović na istog dana održanoj tiskovnoj konferenciji nacionalnog kriznog stožera istaknuvši da takvo rješenje predviđa i članak 18. Zakona o civilnoj zaštiti koji dozvoljava objedinjavanje poslova na razini više općina i gradova ako se radi o funkcionalnim cjelinama te uz prethodnu odluku predstavničkog tijela. U istarskom slučaju odluke predstavničkog tijela nije bilo što nije bilo prepreka da sve profunkcionira niti 24 sata nakon što su načelnici i gradonačelnici potpisali sporazume. Ministar Božinović je upravo istarski primjer istaknuo kao model po kojem bi to trebale učiniti i druge zainteresirane jedinice lokalne samouprave što je izazvalo lančanu reakciju širom Hrvatske.

Prvi su to nakon Istrijana učinili u većini općina i gradova bivše općine Rijeke, otoka Krka te 2 od 4 jedinice lokalne samouprave na Liburniji. U međuvremenu, 8.travnja, Vlada donosi Dopunu Odluke o zabrani mjesta prebivališta iz koje proizlazi da sporazumi stupaju na snagu temeljem članka 21a, a ne 18. Zakona o civilnoj zaštiti i to odmah nakon potpisanih sporazuma uz obavezu dostave sporazuma Nacionalnom stožeru. Mnogi su to protumačili kao dodatnu liberalizaciju objedinjavanja kriznih stožera jedinica lokalne samouprave u funkcionalnije cjeline te je na Krku sporazum stupio na snagu 9.travnju uz dogovor s MUP-om bez posebnog odobrenja Nacionalnog stožera. U Rijeci i Opatiji su ipak bili oprezniji pa Sporazumi nisu stupili na snagu prije odobrenja nacionalne razine Civilne zaštite.

U međuvremenu su na terenu nastupili izvjesni politički problemi. Naime, općine i gradovi su se počeli dogovarati na temelju političkih kriterija, a ne temeljem kriterija funkcionalnih cjelina. Također, problemi su nastali i u situacijama u kojima nema suglasja županijskih i gradskih kriznih stožera. U nekim slučajevima su se županije zalagale za objedinjavanje prirodnih cjelina dok su općine bile protiv. U drugim županijama je bilo obratno, općine i gradovi su potpisivali sporazume, a protiv su bile županije. Pri tome nije bilo jasnih uputa i procedura na koji način bi se takvi sporazumi trebali stavljati u funkciju. To je očito motiviralo nacionalni stožer da intervenira i treći put i 11.travnja izda upute koje su djelom kontradiktorne s dopunama odluke ili prethodnim izjavama ministra Božićevića.

Nema sumnje da će najnovije upute zakomplicirati i usporiti proceduru objedinjavanja funkcionalnih cjelina jer predviđaju postupak od čak 7 koraka što bi proceduru moglo produljiti na tjedne:

1. Odluka predstavničkog tijela općina i gradova
2. Potpisivanje sporazuma od strane izvršnih tijela
3. Dostava sporazuma županijskim stožerima Civilne zaštite
4. Županijski stožeri provjeravaju jesu li sporazumi ovjereni i potpisani od ovlaštenih osoba
5. Županijski stožeri dostavljaju sporazume nacionalnom stožeru uz prethodnu epidemiološku procjenu
6. Ravnateljstvo Civilne zaštite razmatra sporazume i dostavlja ih Ravnateljstvu policije
7. Ravnateljstvo policije započinje postupanje po sporazumima

S obzirom da je nakon Uskrsa najavljena relaksacija nekih mjera uvedenih zbog opasnosti širenja epidemije, a u prvom paketu liberalizacije bi trebalo biti upravo ukidanje mjere zabrane napuštanja prebivališta, vjerojatnije je da će ta mjera biti ukinuta na razini cijele države nego da će itko uspjeti dovršiti složenu proceduru aktiviranja sklopljenih sporazuma. Postavlja se međutim i pitanje što će biti sa sporazumima koji su već aktivirani (Istra, Krk) po proceduri koja nije slijedila naknadno uvedene upute. Hoće li se sve vratiti na početne pozicije ili će za dio države vrijediti različita pravila?

Bez obzira na sve, za očekivati je da dio općina i gradova pokrene proceduru s potvrdom sporazuma u predstavničkim tijelima iako bi mjere zbog kojih se sporazumi sklapaju uskoro mogle biti ukinuti. Moguće je da će nas slični problemi dočekati na jesen, a do tada treba iskoristiti vrijeme i pripremiti sustav kako bi profunkcionirao u najboljem interesu građana.