U Njemačkoj je pokrenuta nova internetska tražilica koja omogućuje pretraživanje arhivskih evidencija nacističke stranke. Korisnici mogu unijeti ime i provjeriti jesu li njihovi preci bili članovi stranke Adolfa Hitlera. Projekt je u vrlo kratkom vremenu privukao milijune pretraga i izazvao snažan interes javnosti.
Baza podataka nastala je u suradnji njemačkog lista Die Zeit te arhiva u Njemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama. Radi se o digitaliziranim članskim karticama i dokumentima koji su desetljećima bili pohranjeni u arhivskim institucijama.
Povijesna pozadina nacističke stranke i članstva
Nacistička stranka osnovana je nakon Prvog svjetskog rata, no veći politički utjecaj počinje stjecati tijekom gospodarske krize 1930-ih godina. Nakon dolaska Adolfa Hitlera na vlast 1933. godine, politički sustav u Njemačkoj se u potpunosti mijenja, a druge stranke bivaju ukinute. Tijekom tog razdoblja milijuni ljudi postaju članovi stranke.
Prema dostupnim podacima, između 1925. i kraja Drugog svjetskog rata nacističkoj stranci se pridružilo više od deset milijuna ljudi, dok je u jednom trenutku imala oko osam do devet milijuna aktivnih članova. U završnim fazama rata dio dokumentacije bio je uništavan, no značajan dio članskih kartica sačuvan je i kasnije predan američkim vlastima te njemačkim arhivima. Danas se originalni dokumenti nalaze u Saveznom arhivu Njemačke, dok se kopije čuvaju i u Nacionalnom arhivu SAD-a.
Razvoj digitalne tražilice i uloga umjetne inteligencije
List Die Zeit dobio je pristup arhivskim podacima i razvio jednostavnu tražilicu koja omogućuje pretragu članstva u nacističkoj stranci. Sustav je dodatno unaprijeđen korištenjem umjetne inteligencije kako bi se olakšala obrada velikog broja dokumenata i omogućilo brže pretraživanje. Interes za ovu tražilicu pokazao se iznimno velikim. Prema podacima uredništva, stranica je u kratkom vremenu pregledana milijune puta, što pokazuje snažnu javnu potrebu za istraživanjem obiteljske povijesti. Glasnogovornica lista Die Zeit opisala je interes riječima: “Ovakav interes čini se relativno novim. Vjerojatno je i to što većina bivših članova nacističke stranke ili osoba povezanih s ratnim zločinima više nije živa mnogima olakšalo postavljanje pitanja o vlastitoj obiteljskoj povijesti.”
Odnos prema obiteljskoj prošlosti i povijesnim podacima
Stručnjaci ističu da se mnogi Nijemci danas prvi put suočavaju s konkretnim podacima o mogućem članstvu svojih predaka u nacističkoj stranci. Povijesna istraživanja pokazuju da postoji razlika između obiteljskih sjećanja i arhivskih dokumenata. Voditelj povijesnog odjela Die Zeita Christian Staas navodi da je interes za ovakva istraživanja u porastu te da se sve više ljudi odlučuje provjeriti obiteljsku prošlost kroz dostupne arhive.
“Istraživanja pokazuju da vrlo malo Nijemaca tvrdi da su njihovi preci podržavali nacistički režim, dok mnogi vjeruju da su njihove obitelji bile protiv Hitlera. To očito ne može biti točno. Možda ova tražilica pomaže da se prošlost sagleda realnije.”
Iskustva korisnika nakon pretraživanja
Neki korisnici koji su koristili tražilicu podijelili su svoja osobna iskustva nakon što su dobili rezultate. Jedna korisnica otkrila je da su joj oba djeda bila članovi stranke i opisala svoje dvojbe oko toga što to znači za obiteljsku povijest: “Pitam se koji datum pristupanja je gori: 1931., tako rano, već tada uvjereni? Ili 1941., iako su već puno znali?”
Drugi korisnik naveo je da je desetljećima tražio odgovor o svom pradjedu i da ga je rezultat duboko pogodio: “Više od 40 godina pitao sam se je li moj pradjed bio član. Uvijek bi se razbjesnio kad bi se spomenuo rat. Sada imam odgovor. Hvala, ZEIT. Iako jako boli.”
Treći primjer dolazi od korisnice koja je istraživala širu obiteljsku povijest povezanu s Holokaustom te je otkrila i dodatne informacije o članstvu u nacističkoj stranci: “Njegova supruga, od koje se vjerojatno razveo, ubijena je u svibnju 1942. u logoru Kulmhof.”
Značaj arhiva za razumijevanje povijesti
Stručnjaci za povijest Holokausta smatraju da ovakve digitalne baze podataka predstavljaju važan korak u pristupu povijesnim izvorima i istraživanju nacističkog razdoblja. Christine Schmidt, suvoditeljica Wiener knjižnice za proučavanje Holokausta u Londonu, pojasnila je širi društveni značaj dostupnosti ovih podataka: “Na vrhuncu je nacistička stranka imala oko 8 milijuna članova, a ljudi su joj se pridruživali iz različitih razloga, zbog ekonomskog očaja, privlačnosti nacionalizma i karizmatičnog vodstva ili vlastitog antisemitizma.”
Dodala je i važnost arhivskih izvora u suvremenom kontekstu: “U vremenu pojačanih dezinformacija o povijesti holokausta, ovo je i podsjetnik na snagu izvornih dokumenata i njihovu dokaznu vrijednost nasuprot poricanju ili iskrivljavanju činjenica.”
