Drugi svjetski rat (1939. – 1945.) ostavio je duboke rane diljem Europe, no intenzitet stradanja nije bio jednak. Neke su države izgubile desetke postotaka svog stanovništva, dok su druge prošle s relativno manjim gubicima. Podaci se temelje na udjelu ukupne populacije koja je stradala – uključujući vojne i civilne žrtve.
Najveći gubici – istočna i srednja Europa
Apsolutno najteže pogođena bila je Poljska, gdje je izgubljeno čak 25,30 % stanovništva. To je posljedica brutalne nacističke i sovjetske okupacije, Holokausta te masovnih deportacija.
Slijede Litva s 17,22 % i Latvija s 16,30 %, gdje su zajednice, posebno židovska populacija, pretrpjele masovna pogubljenja i deportacije.
Sovjetski Savez – različiti udjeli po republikama
Iako se ukupni gubici Sovjetskog Saveza procjenjuju na 12,70 % populacije, kada se podaci razdvoje po republikama, jasno je da su neke pretrpjele znatno veće udare od drugih:
- Bjelorusija: oko 25 % stanovništva – jedna od najteže pogođenih regija u cijelom svijetu, stradala u masovnim ofenzivama i genocidnim akcijama okupatora.
- Ukrajina: oko 16–18 % – ogromne civilne žrtve zbog okupacije, gladi i ratnih operacija.
- Ruska SFSR: oko 12 % – iako broj apsolutnih žrtava najveći, postotak stradalih bio je manji nego u Bjelorusiji i Ukrajini.
Ove razlike pokazuju da “sovjetski” postotak skriva izuzetno neravnomjerno raspoređene gubitke.
Balkanske zemlje
- Grčka: 11,17 %, uglavnom zbog gladi, represije i borbi partizana.
- Jugoslavija (u granicama iz tog doba): 6,30 %, s velikim civilnim žrtvama, genocidima i etničkim čišćenjima.
- Albanija: 2,78 %.
- Bugarska: 0,33 % – manji gubici jer je izbjegla izravne borbe na svom teritoriju do kraja rata.
Zapadna Europa
Španjolska: 0,02 % – neutralna tijekom rata.e Europe sve do danas.
Francuska: 1,44 %.
Velika Britanija: 0,94 %.
