Danas istječe prijelazno razdoblje od sedam godina unutar kojega su stare zemlje članice mogle ograničavati pristup svom tržištu rada radnicima iz bivših komunističkih zemalja, koje su u EU ušle 2004. godine. Bugari i Rumunji, koji su u EU ušli 1. siječnja 2007., na to će morati čekati do 2014.
Velika Britanija, Irska i Švedska nisu uvodile ograničenja i od prvog su dana primale radnike iz novih zemalja. Samo su Njemačka i Austrija iskoristile tu mogućnost do kraja sedmogodišnjeg razdoblja, a ostale su zemlje prije ukinule ograničenja.
Ograničenje je vrijedilo za radnike iz Češke, Estonije, Mađarske, Latvije, Litve, Poljske, Slovačke i Slovenije. (HRT)
Teška vremena sve su više građana natjerala na traženje socijalne pomoći. Riječani zgroženi slikama siromašnih sugrađana kraj kontejnera su počeli uz odjeću i obuću ostavljati i kruh.
Prema travanjskom izvještaju riječkog Centra za socijalnu skrb o korisnicima i pomoćima u socijalnoj skrbi, od stalne državne pomoći – utemeljene na nerealnoj osnovici od 500 kuna – na riječkom području sada živi 1536 građana.
Više od jedne trećine evidentiranih radno su sposobni, a njih 574 evidentirani su kao nezaposleni. Od socijalne pomoći u visini 500 kuna mjesečno preživljava i njihovo 500 djece, a s ponešto većim mjesečnim iznosom 363 potpuno radno nesposobne osobe.
Očajne egzistencijalne prilike svih tih ljudi možda najbolje ilustriraju svakodnevne slike oko riječkih kontejnera za smeće koji su redovito prekopavani. Kako bi im pomogli, građani su pored kontejnera počeli odlagati stare cipele, odjeću, a neki čak i kruh.
O bijedi u kojoj mnoge obitelji i mnogi samci žive govori i povećavanje broja korisnika gradskih pučkih kuhinja. Taj broj se u proteklih godinu dana povećao za oko 100, što znači da se uz pomoć gradske pučke kuhinje sada prehranjuje 815 građana. Kada im se pribroje i svi oni siromasi koji ručaju u Kući utočišta riječkih sestara milosrdnica, onda proizlazi da je u riječkim pučkim kuhinjama na jednom dnevnom obroku dnevno oko 900 Riječana, piše Novi list.
Riječki Centar za socijalnu skrb od početka ove godine isplatio je 836 jednokratnih pomoći do maksimalnog iznosa 2500 kuna. Riječ je o novcu koji građanima najčešće služi kako “vatrogasna mjera”, kako bi primjerice platili režije ili kupili lijek.
“U Centar su počeli dolaziti ljudi sa Zavoda za zapošljavanje, oni koji su prestali primati tamošnju naknadu – zato iz mjeseca u mjesec raste broj korisnika stalne državne pomoći. Trebat će nam veća suradnja s lokalnim zajednicama, s gradskim i općinskim upravama kako bi se svim tim ljudima što bolje i više pomoglo”, kazao je Karlo Balenović, ravnatelj riječkog Centra, koji dodaje da su najugroženiji čak i obitelji s djecom, i umirovljenici te ljudi koji su u krizi ostali bez posla.