Home Biznis Europa je u studenom potrošila daleko manje plina od uobičajene količine

Europa je u studenom potrošila daleko manje plina od uobičajene količine

303
0

U studenom je potražnja za prirodnim plinom u članicama Europske unije smanjena za oko četvrtinu u odnosu na prosjek u posljednjih pet godina. Ova brojka odražava politiku koju posljednjih mjeseci provode vlade europskih zemalja kako bi se oslobodili ovisnosti o ruskom plinu – zemlje iz koje je do sada većina plina uvezena u Europu – i potražili alternativne izvore energije.

Nakon smanjenja opskrbe plinom od strane Rusije, u znak odmazde za zapadne sankcije nakon invazije na Ukrajinu, zemlje Europske unije obvezale su se u srpnju smanjiti svoju potrošnju prirodnog plina za 15 posto do ožujka 2023. Cilj sporazuma prije svega bilo je izbjegavanje kritičnih situacija tijekom zime, odnosno dovesti se u situaciju da zemljama članicama ostane malo zaliha plina za grijanje u privatnim domovima građana EU.

Tu su obvezu na razne načine provodile vlade pojedinih zemalja – uključujući Hrvatska – s mjerama koje su uglavnom imale za cilj obeshrabriti stanovništvo od korištenja plina. Prvi učinci bili su vidljivi već u rujnu i listopadu, kada je potražnja za plinom blago smanjena u odnosu na prethodne godine, no najviše se iščekivao mjesec studeni, s početkom hladnog vremena i zimske sezone te posljedičnim povećanjem opće potrošnje za centralno grijanje u domovima.

Realno, vrijeme je u prvoj polovici studenog bilo vrlo blago, što je vjerojatno pridonijelo smanjenju potrošnje. Posljednjih tjedan dana temperature su se prilagodile povijesnim prosjecima.

Prema preliminarnim rezultatima istraživanja ICIS-a, centra za analizu korištenja sirovina, u studenom je potražnja za plinom europskih zemalja smanjena za 24 posto u odnosu na prosjek u posljednjih pet godina. Ovom su rezultatu pridonijele i politike koje provode europske vlade i više prosječne temperature u usporedbi s istim razdobljem prethodnih godina.

U Njemačkoj i Italiji, dvjema zemljama koje troše najviše prirodnog plina u Europskoj uniji, potražnja je u studenom pala za 23 odnosno 21 posto, dok je u Francuskoj i Španjolskoj pala za više od 20 posto, a u Nizozemskoj za nešto više od jednog posto.

Još jedan odlučujući čimbenik ovog smanjenja bilo je opće povećanje cijena prirodnog plina, koje je znatno ograničilo kupnju i potaknulo europske zemlje na ulaganja u alternativne izvore energije, a posebice u ukapljeni prirodni plin (LNG). Za razliku od prirodnog plina koji se transportira cjevovodima, LNG se prvo pretvara u ukapljeno stanje, a potom se transportira brodom u odredišne ​​zemlje, gdje se mora vratiti u plinovito stanje u tzv. postrojenjima za regasifikaciju. To omogućuje europskim zemljama da uvoze plin u tekućem obliku iz vrlo udaljenih zemalja s kojima nemaju kopnene veze (kao što su arapske zemlje i SAD).

U međuvremenu je Europska komisija predložila uvođenje gornje granice cijene prirodnog plina (poznate i kao price cap) kako bi se zauzdalo povećanje. Prijedlogom je predviđeno da će zamrzavanje cijena biti pokrenuto ako cijene na nizozemskom tržištu plina, tzv. TTF (Title Transfer Facility) koji je referentni indeks za cijelu Europsku uniju, najmanje dva tjedna prijeđu 275 eura i ako cijena TTF-a (obično puno nestabilnija od ostalih tržišta) bit će 58 € viša od prosjeka drugih međunarodnih tržišta tijekom najmanje 10 dana.

U ovom trenutku, međutim, vlade europskih zemalja nisu postigle dogovor: vrlo je vjerojatno da će se to pitanje raspravljati tijekom Europskog vijeća 15. i 16. prosinca, kada će se sastati šefovi država i vlada članica EU.

Previous articleCelzijus pokazala kako izgleda bez filtera i Photoshopa, a onda i novog člana obitelji
Next articleJakirović potvrdio dovođenje pojačanja iz Dinama, Vučkić dobio ‘produženi odmor’

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here