Osobe s oslabljenim imunološkim sustavom – zbog bolesti poput astme, dijabetesa, cistične fibroze ili tretmana poput kemoterapije – izložene su povećanom riziku od infekcija izazvanih gljivicama. Jedan od najopasnijih uzročnika je Aspergillus, plijesan koja se prirodno nalazi u zraku, tlu, hrani i raspadajućoj organskoj tvari.
Opasnost udisanja spora: Kako nastaje aspergiloza
Udisanje spora Aspergillusa može izazvati ozbiljne respiratorne infekcije, posebno kod imunokompromitiranih osoba. Spore se u plućima mogu razviti u grude nalik teniskim lopticama. To otežava disanje i može dovesti do stanja poznatog kao aspergiloza. Infekcija se potom može proširiti na mozak, srce, kožu ili bubrege, s mogućim smrtonosnim ishodom.
Klimatske promjene ubrzavaju širenje gljivičnih patogena
Znanstvenici upozoravaju da globalno zatopljenje stvara idealne uvjete za širenje gljivica poput Aspergillus fumigatus. Topliji kompost, u kojem ova vrsta uspijeva, može joj pomoći da se bolje prilagodi temperaturi ljudskog tijela. Procjenjuje se da bi do kraja stoljeća ova gljivica mogla doprijeti čak do Arktika, a dodatnih devet milijuna ljudi moglo bi biti izloženo riziku infekcije.
Aflatoksini i oštećenje jetre: Opasnosti od Aspergillus flavusa
Još jedna prijetnja je Aspergillus flavus, gljivica koja proizvodi aflatoksine – kemikalije povezane s razvojem raka i ozbiljnim oštećenjem jetre. Više temperature i veće razine CO₂ dodatno pojačavaju proizvodnju tih toksina, čime se povećava opasnost za ljudsko zdravlje i sigurnost hrane.
Super-gljivice: Nastanak sojeva otpornih na liječenje
Sve češća i neselektivna uporaba antifungalnih lijekova u medicini i poljoprivredi potiče razvoj rezistentnih gljivičnih sojeva – takozvanih super-gljivica. Budući da se gljivice razvijaju i mutiraju znatno brže od ljudi, sve češći kontakt s lijekovima dovodi do otpornosti na terapije, osobito one bazirane na azolima.
Zemljišta pod rizikom i uništavanje staništa
Širenje gljivica može imati katastrofalne posljedice na ekosustave u Africi, Brazilu i drugim regijama. Gubitak bioraznolikosti i poremećaj prirodnih staništa ozbiljno ugrožavaju lokalne zajednice, opskrbu hranom i globalnu sigurnost.
Nedovoljno ulaganje u istraživanje i liječenje
Unatoč ozbiljnosti problema, znanstvenici upozoravaju da je istraživanje gljivičnih infekcija kronično nedovoljno financirano. Do sada je otkriveno manje od 10% od procijenjenih 1,5 do 3,8 milijuna vrsta gljivica, a potencijalni patogeni ostaju nepoznati i nezaštićeni.
Rastući broj slučajeva i simptomi infekcije
Stvarni primjeri, poput slučaja 32-godišnjeg Matthewa Langswortha iz Velike Britanije koji je hospitaliziran zbog invazivne infekcije aspergilusom, pokazuju kako gljivice iz zagađenih, pljesnivih prostora mogu uzrokovati po život opasna stanja. Simptomi uključuju kronični kašalj, otežano disanje, umor i pogoršanje postojećih respiratornih bolesti.
Hitna potreba za globalnim odgovorom
Stručnjaci ističu potrebu za razvojem modela i karata za praćenje širenja gljivica, kako bi se resursi mogli usmjeriti na pravovremenu prevenciju i zaštitu. Bez brzog i koordiniranog odgovora, povećava se rizik od širenja bolesti koje mogu ugroziti i zdrave ljude.
