Home Vijesti Goldman Sachs i Linić u pozadini vezane trgovine Mercator – CO –...

Goldman Sachs i Linić u pozadini vezane trgovine Mercator – CO – HAC

2091
0
Clipboard02dnevnmnasloncia
Dnevnik objavio tajne transkripte

Slovenski Dnevnik objavio je dio razgovora između Tomaža Lovšea i Ivice Todorića oko kupovine Mercatora ali i detalje pregovora između Lovšea i Alexandra Dibeliusa, šefa investicijske banke Goldman Sachs za srednju i istočnu Europu. Sadržaj tih pregovora dokazuje da je prodaja Mercatora Agrokoru samo dio trgovine s više milijuna eura vrijednim poslovima u trokutu između Hrvatske, Slovenije i međunarodnih investicijskih banaka. No, iz razgovora čije snimke posjeduje Dnevnik, a radi zaštite ideniteta izvora ne mogu ih objaviti u cijelosti, spominje se i lobiranje kod ministra financija Slavka Linića.

Lovše je Dibeliusa, s kojim je ujedno i bliski prijatelj, nazvao krajem srpnja. Kao Agrokorov savjetnik zamolio ga je za pomoć pri uvjeravanju drugih dviju banaka (njemačke Commerzbank i austrijske Bawag) da pristanu na reprogramiranje duga Mercatoru.

– Dobro sam. Borim se za tebe. U Commerzbank još nisu potvrdili, a u Bawagu mi kažu da ne moramo brinuti, Ne znam što to točno znači, kazao je tada Dibelius Lovšeu. Dibeliusa je zanimalo i zašto se Mercator ne bi, u slučaju da Agrokor odustane od preuzimanja, sam mogao s bankama dogovoriti o reprogramiranju duga. Lovše je objasnio da to nije opcija te je spomenuo kako je, prilikom potpisivanja sporazuma između Agrokora i konzorcija dioničara Mercatora s Pivovarnom Laško primio ‘lijepu proviziju’. Pohvalio se i da će po završetku transakcije ‘primiti super nagradu za uspješnost’.

Međutim Lovše i Dibelius su uz razgovore o Mercatoru, vodili razgovore o još najmanje tri posla u regiji, u koje je uključen Goldman Sachs. Prvi je dokapitalizacija Agrokora, budući da je pritok svježeg kapitala ključni uvjet za prodor Agrokora u Sloveniju. Naime, uvjet je bio da Todorić većinski udio u najvećem slovenskom trgovačkom lancu kupi vlastitim kapitalom, a ne novim kreditima. Drugi veći posao o kojem su razgovarali bio je onaj sa Triglavom, kojega Goldman Sachs od travnja savjetuje oko privatizacije najveće hrvatske osiguravajuće kuće, Croatia Osiguranja. Iako Lovše ne igra izravnu ulogu u tom postupku, Dibeliusu je očito pomogao.

– Tu bih te zamolio da ideš u neposredni dogovor s Deanom, savjetovao je Lovše Dibeliusa. Tko je Dean, o kojem Lovše priča, u razgovoru nije otkriveno, ali Dnevnik otkriva da se radi o Deanu Čendaku, suvlasniku društva Alta, jednom od najvećih malih dioničara u Triglavu.

– Dean u toj igri ima veću ulogu. Kao i u prodaju obveznica u rujnu, ako do toga dođe. Znaš, tu će trebati nešto malo platiti”, kazao je Lovše Dibeliusu, koji se s njim složio.

Upravo taj dio razgovora, piše Dnevnik, mogao bi ukazivati na to da je Hrvatska odlučila dati zeleno svjetlo privatizaciji Croatia Osiguranja od strane Triglava, ali samo pod uvjetom da istovremeno Agrokor postane većinski vlasnik Mercatora. Čak je i Čendak, baš kao i Lovše, u posljednja dva pokušaja preuzimanja Mercatora surađivao s Agrokorom. Također postaje jasno da je konačni cilj tih dvaju dogovora da novonastali slovensko-hrvatski konglomerati na kraju budu prodani većem, trećem igraču. Nakon preuzimanja, Mercator bi s vremenom preuzeli Amerikanci, a oba osiguravajuća društva (Triglav i Croatia Osiguran je) poljski PBZ.

Iz razgovora koji su u posjedu Dnevnika razvidno je da je Lovše igrao ključnu ulogu u sklapanju tih dvaju poslova. Lobirao je i kod hrvatskog ministra financija Slavka Linića, do kojeg je pak došao preko lobista Bora Maletića, kojeg su hrvatski mediji označili kao ‘najutjecajnijeg Srbina u Hrvatskoj’. Maletić je, navodno, i dobar prijatelj Slavka Linića.

– Boro mi kaže da, ako se udružimo i ponudimo pravu cijenu, ne postoji mogućnost da ćemo izgubiti Croatia Osiguranje. Ključno je da Linić ima prihode od te privatizacije, koji su već uključeni u proračun za 2014. godinu. Moja prva ideja bila je zamjena dionica (između Triglava i Croatia Osiguranja). Boro mi je rekao – Ne, ne, ne. Morali bi zajedno s Linićem i nikako drugačije, jer on mora prikazati prihode, prihode i prihode. Drugačije neće biti makroekonomske stabilnosti, kazao je Lovše.

Ipak, za izvedbu ovako velikih poslova slovenski su igrači očito trebali pomoć Goldman Sachsa. Lovše je Dibeliusa u svoje planove pokušao uvući na različite načine. Pritom je spomenuo i koncesiju za hrvatske autoceste, koje je još ljetos planirala podijeliti naša Vlada. Jedan od četiri najozbiljnijih kandidata za oko 2,5 milijarde eura vrijedan posao oko autocesta bio je i Goldman Sachs.

I upravo je na tu kartu igrao Lovše – Hrvatske autoceste spomenuo je u razgovoru s Dibeliusom dvaput. Prvi puta kada je govorio od 200 milijuna eura kredita koje hrvatska Vlada želi uzeti za izgradnju željeznica.

– Linić je zamolio da osigurate 200 milijuna eura kredita Vladi za željeznice, za koji bi jamčila država. OK? Osobno sam preveo ključne uvjete nacrta ugovora i to još prije mjesec dana, kazao je Lovše Dibeliusu, koji s time očito nije bio upoznat.

– Ovdje se radi o nečemu što će okrijepiti vaše odnose s Linićem oko autocesta. Znaš, za velike stvari. Za vas je to nešto na što će Linić reći – Vau, idemo naprijed s autocestama, u koncesiju, što vas uistinu zanima i morali biste biti uključeni, kazao je Lovše te dodao i da je s Linićem nedavno sudjelovao pri rješavanju duga Ljubljanske banke prema hrvatskih štedišama, ali i da Linić ‘ne voli gospodina T’, kako je u razgovorima često oslovljavao Todorića.

Previous article‘Ne dvoji – odvoji’ u Marčeljima i Marinićima
Next articlePredavanje Ljubinke Toševe-Karpowicz: Zanella borac za riječku nezavisnost i prvi antifašist

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here