Unatoč prijedlogu Europske komisije još iz 2018. da se ukine sezonsko pomicanje sata, ideja i dalje stoji na mjestu. Europski parlament podržao je prijedlog godinu dana kasnije. Uslijedila su protivljenja nekih članica, zbog čega je sve stavljeno “na led”. Sada Poljska, koja do srpnja 2025. predsjeda Vijećem EU-a, ponovno otvara temu i planira održati tehničke konzultacije s državama članicama krajem travnja.
Povijest pomicanja sata: Od rata do energetske krize
Ljetno računanje vremena prvi je put uvedeno u Europi tijekom Prvoga svjetskog rata. Mjera je kasnije ukinuta, ali je ponovno vraćena tijekom energetske krize 1970-ih godina kako bi se smanjila potrošnja električne energije. Od kraja 1970-ih i početka 1980-ih, većina europskih država redovno primjenjuje ovu praksu.
EU je 1980. donijela direktivu kojom je uskladila nacionalne prakse, s ciljem olakšavanja funkcioniranja jedinstvenog tržišta. Sadašnja direktiva iz 2001. propisuje da sve članice prelaze na ljetno računanje vremena zadnje nedjelje u ožujku, a vraćaju se na zimsko zadnje nedjelje u listopadu.
Upitna energetska ušteda i negativan utjecaj na zdravlje
Iako je osnovna ideja bila štednja energije, istraživanja pokazuju da su stvarne uštede minimalne. Njemačka agencija za okoliš ističe da pomicanje sata može smanjiti potrošnju električne energije u večernjim satima, ali istodobno povećava troškove grijanja u hladnijim jutarnjim satima tijekom proljeća i jeseni.
Osim energetskog aspekta, sve više se pažnje pridaje i utjecaju na zdravlje. Mnoge studije ukazuju na povećani rizik od depresije, poremećaja sna, smanjene koncentracije i promjena raspoloženja nakon pomicanja sata. Istraživanje iz Danske iz 2017. pokazalo je da u tjednu nakon prijelaza na zimsko računanje vremena broj ljudi s depresivnim simptomima raste za čak 11 posto.
Mišljenja struke podijeljena
Stručnjaci nisu jednoglasni. Španjolski pedijatar Gonzalo Pin upozorava da naglo pomicanje sata može narušiti ravnotežu neurohormonalnog sustava. S druge strane, bugarska neurologinja Diana Dečovska tvrdi da se većina ljudi prilagodi u roku od pet do deset dana. Samo mali broj osjeća jače nuspojave.
Politička i geografska prepreka za promjene
Usprkos velikoj potpori građana – posebno u Njemačkoj i Austriji – politički dogovor na razini cijele EU još nije postignut. U internetskom ispitivanju iz 2018. više od 4,6 milijuna ljudi izrazilo je podršku ukidanju pomicanja sata, no većina odgovora došla je iz samo nekoliko država.
Jedan od većih izazova je i geografska raznolikost – u Europskoj uniji postoje tri vremenske zone. Uvođenje trajnog ljetnog ili zimskog vremena moglo bi dovesti do toga da u nekim dijelovima Europe Sunce zimi izlazi tek oko 10 sati ujutro, dok bi u ljeto svitalo već prije 4 sata.
Globalni kontekst i podrška poznatih imena
U SAD-u se također vodi rasprava o ukidanju ljetnog računanja vremena. Bivši predsjednik Donald Trump inicijalno je podržavao ukidanje, a kasnije je ublažio svoj stav. Tehnološki mogul Elon Musk uključio se u raspravu putem ankete na društvenim mrežama, gdje je većina ispitanika izrazila želju za stalnim ljetnim vremenom.
