Hrvatska bi uskoro mogla dobiti novi praznik – Dan hrvatske zastave, koji bi se obilježavao 5. lipnja. To nije slučajan datum: toga je dana 1848. godine, u dramatičnim vremenima europskih revolucija, za bana je postavljen Josip Jelačić, a po prvi put je službeno podignuta crveno-bijelo-plava hrvatska zastava.
Bio je to trenutak u kojem je, prvi put jasno i javno, zastava postala simbol hrvatskog zajedništva i identiteta.
Tko stoji iza ideje?
Inicijativu da se ovaj datum službeno proglasi Danom zastave pokrenuo je saborski zastupnik Andro Krstulović Opara (HDZ). Ideja nije njegova sama – podržale su je i četiri važne institucije: Hrvatski povijesni muzej, Institut za povijest, Družba Braće hrvatskoga zmaja i Hrvatsko grboslovno i zastavoslovno društvo.
Ova ideja naišla je na odobravanje i u Saboru i u Vladi, pa je gotovo sigurno da će uskoro postati stvarnost.
Kako je izgledala prva prava hrvatska zastava?
Za razliku od ranijih zastava koje su bile jednostavne i najčešće crvene, Jelačić je dobio posebnu – trobojnicu s grbom, izrađenu u obliku lastavičjeg repa, kako je tada bio običaj za konjaničke zastave. Ta je zastava bila nešto novo, moderno i hrabro – i postala je uzor za sve kasnije hrvatske državne zastave.
Od tog trenutka, hrvatska trobojnica počinje se širiti po cijeloj zemlji, ne kao simbol jedne vlasti, nego kao zastava naroda.
Zastava koja je preživjela zabrane i režime
U zadnjih 170 godina, hrvatska je zastava prošla mnogo toga.. Malo koji europski narod ima sačuvanu prvu službenu zastavu – a Hrvati je imaju. Čuva se u Hrvatskom povijesnom muzeju. Izlaže se samo povremeno jer je krhka, ali neprocjenjiva.
Poseban trenutak bio je i 30. svibnja 1990., kada je ta ista zastava bila izložena u Saboru na prvom zasjedanju nakon demokratskih izbora.
