Hrvatska posljednjih godina bilježi značajan porast broja stranih državljana koji dolaze u potrazi za boljim životom i poslovnim prilikama. Prema podacima iz 2023. godine, najviše doseljenih stranih radnika dolazi iz Ukrajine s čak 13.101 osoba. Slijede ih državljani Bosne i Hercegovine s 7.010, dok je Nepal na trećem mjestu s 5.791 doseljenikom.
Trend pokazuje i rast broja radnika iz Srbije (4.897), Indije (4.151) te Filipina (3.373), što ukazuje na sve veću potrebu hrvatskog tržišta rada za stranom radnom snagom.
Vlada je nedavno promijenila Zakon o strancima
U uvjetima sve veće potražnje za radnom snagom, Hrvatska je donijela izmjene Zakona o strancima kojima se želi istovremeno zaštititi domaće radnike, osigurati potrebna radna snaga za gospodarstvo i potaknuti povratak iseljenih hrvatskih državljana. Prema podacima koje je iznio potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, trenutno je u Hrvatskoj zaposleno 121.376 stranih radnika iz trećih zemalja te 10.000 radnika iz EU država članica.
Rekordan broj dozvola za boravak i rad
Tijekom ove godine izdano je 171.140 dozvola za boravak i rad stranaca, što je dvostruko više u usporedbi s 2021. godinom kada je izdano 81.995 dozvola. Ovaj trend rasta jasno pokazuje koliko je hrvatsko gospodarstvo ovisno o stranoj radnoj snazi, posebno u sektorima poput:
- Turizma,
- Građevine,
- Industrije,
- Prometa i
- Trgovine.
Kako bi se izbjegle zlouporabe i osigurala kvalitetna radna snaga, izmjene zakona predviđaju strože kontrole za poslodavce te mjere za zaštitu stranih radnika.
Uvođenje plave karte EU za visokokvalificirane radnike
Jedna od ključnih novosti je produženje trajanja EU plave karte s dosadašnjih 24 mjeseca na 48 mjeseci. Plava karta EU namijenjena je visokokvalificiranim radnicima, posebice u IT sektoru, a omogućit će i onima bez formalne obrazovne kvalifikacije da svoje vještine dokažu kroz radno iskustvo. U ovoj godini izdano je 452 plave karte.
Poticanje povratka hrvatskog iseljeništva
Posebna pažnja posvećena je hrvatskom iseljeništvu. Cilj izmjena je poticanje povratka iseljenih hrvatskih državljana i njihovih obitelji. Neke od pogodnosti koje zakon donosi uključuju:
- Privremeni boravak na dvije godine umjesto jedne,
- Pravo na stalni boravak nakon tri godine,
- Pravo na zapošljavanje i samozapošljavanje bez dodatnih dozvola,
- Oslobađanje od poreza na dohodak u trajanju od pet godina (od siječnja 2025.).
Stroži uvjeti za poslodavce i bolji smještaj radnika
Kako bi se spriječila zlouporaba stranih radnika i osigurala njihova prava, zakon uvodi nove kontrolne mehanizme:
- Poslodavci koji su osuđeni za kaznena djela ili teške prekršaje iz radnih odnosa neće smjeti zapošljavati strane radnike.
- Strani radnici neće smjeti primati manju plaću od domaćih radnika za iste poslove.
Posebna pravila bit će uvedena za smještaj radnika kako bi se spriječile neprimjerene situacije, poput prevelikog broja radnika u malim stambenim prostorima.
Novi sustav: bez kvota i administrativno rasterećenje
Hrvatska je 2021. napustila sustav kvota za strane radnike, koji se pokazao neprikladnim za tržišnu ekonomiju. Kako bi se dodatno olakšao proces, trajanje dozvola za rad i boravak produžuje se na tri godine, dok se za sezonske radnike produžuje na devet mjeseci.
