U ponedjeljak 10. listopada u 93. godini života preminuo je Stojan Osojank. U dobra spominjanja otišla je ikona riječkog kluba, čovjek koji je više od 1300 dana šezdesetih godina prošlog stoljeća proveo na klupi Rijeke. Osojnak je bio istinska legenda utkana u samu srž povijesti riječkog nogometa, na nebeske terene otišao je kao trener koji je najviše u kontinuitetu bio na klupi Rijeke.
Već u ranoj mladosti Osojnak je pokazao sklonost prema nogometu, kako je i sam otkrio u jednom intervjuu, nogomet je igrao kod bake u Mošćeničkoj Dragi žongliravši uglavnom tenisku lopticu.
Igrao je u redovima lokalne momčadi Eneo, ali umjesto nogometnog razvoja životni put odveo ga je u talijansku vojsku. Iako je prvotno vraćen kući zbog nježne građe i neuhranjenosti, po povratku je poslan u Grčku gdje je trenirao na stadionu Olympiacosa, a kako je i sam priznao, pušku nije ni vidio.
Ipak, nakon kapitualcije Italije sve strahote koje je uspio izbjeći za vrijeme rata proživio je u logoru u Trieru. Po završetku rata, Osojnak se vratio svojoj prvoj ljubavi – nogometu.
Od 1948. do 1953. godine nosio je dres Kvarnera, preteče Rijeke. Debitirao je u utakmici protiv momčadi Braće Bakić u hrvatskoj ligi, te je u nadolazećim sezonama nemilice tresao mrežu u dresu Rijeke.
Dubok igrački trag ostavio je i u Dinamu gdje je ostao prije svega upamćen po pogotku protiv Crvene zvezde koji je zagrebačkom klubu donio naslov prvaka Jugoslavije 1954. godine. Po povratku na Kantridu pomogao je Rijeci da se 1958. godine vrati u Prvu ligu.
Uz ime Stojana Osojnaka vežu se veliki uspjesi poslijeratne Rijeke. Osojnak je prvi školovani domaći trener koji je vodio momčad u sjajnom razdoblju klupske momčadi. Rijeku je samostalno vodio od 1. ožujka 1960. do 30. lipnja 1960., te zatim od 1963. do 1967. godine. U sezonama 1965. i 1966. Rijeka se borila za sam vrh prvenstvene ljestvice.
Zanimljiv je podatak da je Osojnak postao prvi trener koji je ujedno bio i bivši igrač Rijeke.
Profinjen nogometni znalac, kako su ga mnogi opisivali, stalno se usavršavao i modernizirao igru svoje momčadi. U želji za učenjem u više je navrata gostovao u Italiji prateći nogometaše Juventusa i Milana.
Staložen i temeljit trener kakv je bio Osojnak bio je na putu velikih uspjeha, a priznanja su stigla u obliku članstva u selektorskoj komisiji uoči Svjetskog prvenstva 1966., dok je izabran za trenera omladinske reprezentacije Jugoslavije.
U eri Stojana Osojnaka Rijeka je dala čak sedam reprezentativaca Jugoslavije. U to vrijeme nije bilo interneta, digitalnih fotoaparata niti 24 sata prijenosa nogometnih utakmica na teleivziji. A Stojan je opet ostavio dubok trag, u današnjim vremenima vjerojatno bi mu samo nebo bilo granica.
Osojnak je karijeru nastavio u Švicarskoj gdje je u pet navata vodio Chiasso, a dvije sezone vodio i Sion. Iako je živio u inozemstvu, Osojnak se uvijek vraćao u Rijeku, Opatiju i naravno Kantridu.
Prošle godine tako je izveo početan udarac na utakmici između Rijeke i Rijeka All Stars, u danu riječkog nogometa i humanosti.
Tom prilikom Damir Mišković, predsjednik HNK Rijeka, uručio je Stojanu dres s brojem 92, a legenda Rijeke izvela je i početni udarac na svojoj Kantridi koja je tog dana bila okupana suncem.
