Home Vijesti INTERVJU 5 PITANJA: PGŽ PO VRHU RAZVIJENOSTI PO SVIM PARAMETRIMA, Zlatko Komadina

INTERVJU 5 PITANJA: PGŽ PO VRHU RAZVIJENOSTI PO SVIM PARAMETRIMA, Zlatko Komadina

111
0

Na isteku kalendarske godine, postavili smo 5 pitanja Primorsko-goranskom županu Zlatku Komadini. Njegove odgovore pročitajte u nastavku.

Razgovarala: Marija A. ŠTRAJH (fb, linkedin, Twitter, yt, tiktok, ig)

1. Bliži se kraj godine, što možete reći  o općim rezultatima kvalitete življenja u Primorsko-goranskoj županiji u odnosu na druge županije u Hr?

Primorsko-goranska županija po svim relevantnim parametrima godinama je u samom vrhu razvijenosti, a to onda znači da je i kvaliteta života naših građana na višem stupnju u odnosu na slabije razvijene hrvatske županije.  Promatrajući kroz resore iz naše nadležnosti, u prvom redu zdravstvo, školstvo, socijalu moram naglasiti da smo dugogodišnjim sustavnim i promišljenim ulaganjima postigli visok standard u kvaliteti i dostupnosti zdravstvenih usluga vodeći računa o svim dijelovima naše županije. Svake godine značajna sredstva ulažemo i u opremanje naših zdravstvenih ustanova suvremenom opremom, a isto tako i u kadrove kroz financiranje specijalizacija, kao i subvencioniranja smještaja. Na isti način značajno smo podigli i standard naših odgojno-obrazovnih ustanova, obnovili i dogradili brojne škole, izgradili školske sportske dvorane po cijeloj županiji i stvorili uvjete da se danas u gotovo  svim školama kojima smo osnivači nastava provodi u jednoj smjeni, u uređenim i dobro opremljenim učionicama. Stvorili smo dakle nad standard i u zdravstvu i obrazovanju po čemu smo također među vodećim hrvatskim županijama. Mislim da to naši građani i vide. Zadnjih godina imamo i intenzivna investicijska ulaganja u luke i lučku infrastrukturu čime smo osigurali i bolju prometnu povezanost naših otoka, a time stvorili i bolje uvjete života naših otočana. Generalno gledajući mogu konstatirati da građani Primorsko-goranske županije žive bolje nego u mnogim drugim dijelovima države, ali sigurno da bi svi željeli još veće iskorake u kvaliteti življenja. Trajna je to zadaća svih, a pogotovo nas koji smo nositelji vlasti u lokalnim i regionalnoj samoupravi, da u skladu sa svojim nadležnostima kontinuirano radimo na stvaranju boljih uvjeta života naših građana.    

2. Koje projekte iz kulture trenutno provodi PGŽ?

Kultura je prisutna u svim područjima društvenog života i razvoja, doprinosi kvaliteti svakodnevnog života građana, ali je i sastavnica identiteta našeg kraja.Kroz rad svojih ustanova u kulturi potičemo i djelujemo kroz čitav niz aktivnosti i programa kojima doprinosimo čuvanju našeg identiteta, baštine i njene raznolikosti kao jedne od najvećih vrijednosti. Naši muzeji, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Prirodoslovni muzej Rijeka i Ustanova Ivan Matetić Ronjgov, kako u svojim sjedištima tako i putem dislociranih zbirki na području naše Županije svakodnevno u svom radu potiču i provode čitav niz programa koji se baziraju na radu za i s našom zajednicom doprinoseći što kvalitetnijem društvenom razvitku.

Provodimo i niz drugih projekata. Među njima program javnih potreba u kulturiputem kojeg sufinanciramo programe ustanova kojima nismo osnivač, ali programskom djelatnošću imaju značenje za cijelu Županiju i šire (Hrvatsko narodno kazalište I. pl. Zajca, Gradsko kazalište lutaka, Muzej grada Rijeke, Gradska knjižnica Rijeka, Art kino…) jednako kao i sadržaje posebnog značaja koje provode ustanove u kulturi, udruge ili ostale neprofitne organizacije. Sufinanciraju se i kulturne manifestacije u funkciji promocije lokalne zajednice i turizma. Praćeni su i muzejski, galerijski i likovni programi u realizaciji strukovnih i drugih udruga, pomagani su razni glazbeni programi i sufinancirani kazališno-scenski programi amaterskih kazališta i udruga. Posebno je značenje dano programima katedri čakavskih sabora kojima se njeguje i vrednuje autohtoni izričaj, radi očuvanja i razvoja domaće čakavštine i prenošenja tradicijskog nasljeđa budućim naraštajima.

U nastojanju da se pridonese unaprjeđenju kvalitete kulturnih djelatnosti imamo fond iz kojeg nagrađujemo najbolja umjetnička ostvarenja u svakoj godini, a nagrada se dodjeljuje za iznimne rezultate na državnim i međunarodnim smotrama i natjecanjima. Subvencioniramo i trgovačka društva i obrte u djelatnosti kulture, u prvom redu namijenjene djelatnosti izdavaštva i filmske/video umjetnosti sa svrhom potpore malim i srednjim izdavačima čija su djela tematski vezana uz područje Primorsko-goranske županije.

3. Evidentno je kako je turistička sezona bila uspješna.  Možete li prokomentirati što ili tko je doprinio tome?

Za još jednu uspješnu turističku sezonu zaslužan je cijeli turistički sektor naše Županije, značajna ulaganja u kvalitetu smještaja i usluga, naši obrazovani kadrovi, ali i činjenica da smo geografski najbliža destinacija Mediterana za jaka emitivna tržišta Njemačke, Austrije, Mađarske, Češke, Slovačke. Također, područje smo jako duge tradicije turizma. Zaista možemo reći da su ovogodišnji turistički rezultati sjajni, bolji nego rekordne 2019., predpandemijske godine. Govoreći u brojkama  u razdoblju od siječnja do rujna, u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju, ostvareno  je 17,4 milijuna noćenja, što je jedan posto više u odnosu na 2019. godinu. Prema broju ostvarenih noćenja, najposjećenije subregije bile su otok Krk s 6,2 milijuna noćenja, Cresko-lošinjski otoci s 3,3 milijuna noćenja te Crikveničko-vinodolska rivijera s 2,9 milijuna noćenja, a nakon njih slijede otok Rab s preko 2 milijuna noćenja, Opatijska rivijera s 1,8 milijuna noćenja, Riječko područje s nešto više od 880 tisuća noćenja te Gorski kotar koji sa 110 tisuća noćenja nastavlja s rastom u broju noćenja, i to za 16 posto više u odnosu na 2019. godinu što posebno raduje. Primorsko-goranska županija ima najjače subregije u Hrvatskoj i svaka turistička subregija ima svoju posebnost, poput otoka i Gorskog Kotara.

4. Ruralni turizam u PGZ također ima važnu ulogu. Kakvi su rezultati i planovi?

Ruralni turizam je svaka turistička aktivnost u ruralnom prostoru. U našoj županiji on nema jedinstvena obilježja, posebice što se tiče turizma. Neki su dijelovi županije izrazito turistički razvijeni (otoci i priobalje), dok su drugi nešto manje, kao npr., Gorski kotar.

Upravo iz tog razloga Županija naglasak stavlja na poticanje turističkog razvoja u Gorskom kotaru. To ponajprije čini kroz sufinanciranje javne turističke infrastrukture (staza, šetnica, plaža, sanjkališta, skijališta, raznih atrakcija i dr.), poticanje poduzetništva u turizmu, stvaranja novih turističkih atrakcija poput Centra za velike zvijeri u Staroj Sušici, ali i poticanje poljoprivredne proizvodnje i njezina povezivanja s turizmom.

I inače, u dijelu razvoja poljoprivrede, Županija čini puno na očuvanju i poticanju razvoja naših tradicionalnih djelatnosti, ponajprije ovčarstva, vinogradarstva, maslinarstva i voćarstva, kao bitnih segmenata održivog i autentičnog razvoja turizma, u skladu s očuvanjem prirode i lokalnim običajima.  

Samo ove godine, kroz program razvoja turizma dodijelili smo oko milijun i sedamsto tisuća kuna za projekte razvoja ruralnog turizma čime će se oplemeniti turistička ponuda, ali i svakodnevni životni prostor lokalnog stanovništva.

Županija će i nastaviti s poticajnim mjerama razvoja gospodarstva u ruralnim krajevima, u skladu s mogućnostima svojeg proračuna, s sve u krajnjem cilju boljeg života građana i sprječavanja iseljavanja mladih, odnosno stvaranja mogućnosti zapošljavanja u njihovom rodnom kraju.

5. Kriza je evidentna. Na koji će način PGZ pomoći građanima kako bi lakše prebrodili?

Zakonom su jasno definirane ovlasti regionalne samouprave i naša je primarna zadaća voditi brigu da ustanove kojima smo osnivači, a to je osam zdravstvenih ustanova, škole i županijski domovi za starije osobe uredno posluju. Primarno smo fokusirani na pokriće značajnog rasta troškova energenta, ali i hrane kako ne bi došlo do narušavanja ranije spomenutog visokog standarda usluga u tim ustanovama. Premda smo tražili, država nije povećala decentralizirana sredstva za zdravstvo i školstvo, tako da taj osjetni rast njihovih troškova moramo kompenzirati iz izvornog proračuna. Konkretnim mjerama financijski  pomažemo i poduzetnicima, poljoprivrednicima, obrtnicima, općinama i gradovima, a kako mi ništa izravno od građana ne ubiremo u smislu raznih komunalnih davanja, ne možemo u te troškove niti intervenirati kao izravnu pomoć građanstvu.       

Previous articleATOMY – vrhunska kozmetika i dodaci prehrani napokon u Hrvatskoj!
Next articlePrvo govorio da će sj**ati Vatrene, pa se naklonio Luki Modriću. Provjerite što je kanadski izbornik sada rekao

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here