Home Biznis Jamstva za brodogradilišta idu u javni dug, vraćaju ga građani

Jamstva za brodogradilišta idu u javni dug, vraćaju ga građani

627
2

U postupku restrukturiranja država na sebe preuzima otplatu dugova brodogradilišta u visini izdanih jamstava od 11,3 milijarde kuna i prenosi ih u javni dug odnosno otplaćivat će ga porezni obveznici. No, ne zna se koliko će točno sjesti na naplatu jer će to ovisiti o planu restrukturiranja nakon završetka privatizacije i potpisivanja ugovora o prijenosu dionica s vlasnicima. Propisano je to Zakonom o uređenju prava i obveza brodogradilišta u procesu restrukturiranja koji je Vlada uputila u saborsku proceduru.
– Ovime činimo presudan korak kojim ćemo brodogradilišta postaviti na noge i omogućiti im samostalno poslovanje, Ovo je korak prema održivoj brodograđevnoj industriji u Hrvatskoj – kazala je ministrica financija Matrina Dalić.

Premijerka Kosor kazala je da u zadnjim metrima za završetak pregovora i zatvaranja poglavlja 8. ima onih koji potpuno neprihvatljivo dezinformiraju javnost te nude revolucionarne mjere.

– Treba otvoreno reći ljudima koji rade u škverovima da takve mjere ne bi ništa promijenile niti bi osigurale radna mjesta. Mi smo ovim zakonom pokazali da činimo sve što je moguće da brodogradilišta opstanu i da mogu raditi, naravno u okviru svih zakonitosti tržišta – rekla je Kosor. (24sata)

2 COMMENTS

  1. c/p
    ”U petak je premijerka objavila da vlada preuzima na sebe – dakle na porezne obveznike – plaćanje dijela jamstava od 11 milijardi kuna danih brodogradilštima. Čemu iznenađenje? Pa još pred nekoliko godina je bilo jasno rečeno da brodogradilišta neće biti moguće prodati bez da vlada preuzme plaćanje dijela dugova.
    Malobrojni potencijalni kupci propalih škverova su jasno rekli da ne namjeravaju vraćati sve dugove jer se ne isplati: oni su veći nego što brodogradilišta kao takva vrijede. Ipak, nakon što je J. Kosor najavila taj očekivani potez – da će porezni obveznici po tko zna koji put dati po par tisuća kuna svaki za spas tog našeg ponosa, brodogradnje – došlo je do reakcije u dijelu medija i javnosti u stilu “pa nismo mi to tako mislili”.
    I to – upravo u onom dijelu koji se dosad grčevito držao dogme o potrebi očuvanja brodogradnje pod svaku cijenu. Pa dobro, a kako ste zapravo mislili?

    I dok vlada samu činjenicu da je uspjela spasiti brodogradilšta, da je suprotno očekivanjima EU i javnosti, pa i sebe same, uspjela ne samo pronaći kupca za te vreće bez dna koje već trideset godina gutaju tuđi novac, već i spriječiti da EU naredi da se sve to pošalje u stečaj predstavila kao svoj golemi uspjeh, dio javnosti se pita, kakav je to uspjeh kad moramo iz svog džepa platiti nekom da to uzme?
    Svaki zaposleni već odavno daje, u prosjeku, oko 1.500 kuna svog novca godišnje za – škverove, ne računajući državne subvencije za brodogradnju koje iznose najmanje 10% cijene svakog izgrađenog broda! “Jutarnji” jučer objavljuje podatke o tome što se sve moglo s 34 milijarde koje su do sad utučene – ne računajući dakle subvencije! – u brodogradnju.

    Oni su izračunali da bi bilo jeftinije da smo brodograditeljima davali 7.000 kuna plaće da sjede doma, i to prezentira kao otkriće, ali o tome su stručnjaci davno već govorili.
    Pa nije bilo teško izračunati, iz godišnjih gubitaka “Brodosplita” i broja radnika, da je preklani gubitak bio 16.700 kuna mjesečno po zaposlenom! Zamislite koliko bi se novca uštedjelo da se svakom davalo 5.000 kuna plaće da sjedi kući i ne radi!

    No, novinari su do sad pretežno populistički podržavali “očuvanje proizvodnje”, iako je računica bila očita.

  2. bakho – odlično sročeno, ali treba još podjeliti provizije na provizije od dodatnih provizija. Kad u hr uđe milijarda nečega (eura, dolara, kuna), ostaje “nekakvo” dugovanje/minus od par milijuna ili milijardi.
    Nažalost cijela ova država (bez obzira na vlast) je rupa bez dna. Koja god politička opcija bila na vlasti u bilo kojoj županiji/gradu/općini, pojavljuju se OGROMNI gubici.
    Međutim, problem brodogradnje je “sociološki” problem – sveukupno bi na ulici završilo 30ak tisuća ljudi…
    Opet, gledajući brodogradnju u cijelosti, još nisam čuo niti riječ o Lošinjskom brodogradilištu, a Uljanik posluje s kakvom/takvom pozitivom…

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here