Kao i prethodnih godina, i ove godine je donošenje Javnih potreba u kulturi Grada Rijeke popraćeno nizom kontroverzi. Prošle godine mediji su izvještavali o sukobima interesa i financiranju podobnih, a ista praksa je, po svemu sudeći, nastavljena i ove godine.
Podsjećamo, Odjel gradske uprave za kulturu tijekom godine objavljuje natječaj za financiranje programa za zadovoljavanje Javnih potreba Grada Rijeke u kulturi za sljedeću godinu. Po isteku natječajnog roka prikupljene ponude programa obrađuju Kulturna vijeća koja imenuje Gradsko vijeće Grada Rijeke. Zadaća Kulturnih vijeća je ocijeniti ponuđene programe te izraditi izvješće o odabiru ponuda za provedbu Programa javnih potreba Grada Rijeke u kulturi u sljedećoj godini. Od ove godine uvedeni su novi kriteriji i bodovanje kojima je svrha, kako su pojašnjavali u Odjelu za kulturu, postizanje veće transparentnosti. Novim bodovanjem, kojim su se rangirali pristigli programi, cilj bio je dobivanje jasnijeg uvida u kvalitetu i jasnoću projekta.
Međutim, unatoč želji za postizanjem veće transparentnosti, čini se da je ona izostala i ove godine. Naime, iako su zapisnici Kulturnih vijeća javni dokument te stoga prema Zakonu o pravu na pristup informacijama moraju na traženje javnosti biti dostupni u roku od petnaest dana, Zvonimir Peranić, voditelj i osnivač Teatra Rubikon i ove godine je nakon silnih peripetija na jedvite jade uspio doći u posjed istih. Prvo što mu je zapelo za oko bilo je nepodudaranje u datumima. Naime, zapisnici se, jasno, pišu za vrijeme sjednice tijela koje zasjeda, no u slučaju Kulturnih vijeća Grada Rijeke to nije uvijek bio slučaj. Tako se, na primjer, Kulturno vijeće za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara sastalo 21. listopada 2011., a zaključak je donesen 25. studenoga 2011. Peranić se pita je li sjednica trajala neprekidno gotovo 40 dana ili je sam zapisnik pisan naknadno?
Zapisnik sjednice Kulturnog vijeća za dramsku umjetnost napisan je pak gotovo dva mjeseca nakon održavanja sjednice 21. listopada 2011.
Kulturno vijeće za muzejsku djelatnost i likovnu umjetnost sjednice je održalo 3., 7. i 16. studenoga 2011., a zapisnik je datiran na 21. prosinca 2011. – što bi značilo da je zapisnik sastavljen istog dana kada je održana sjednica Gradskog vijeća na kojoj su izglasane Javne potrebe u kulturi Grada Rijeke!
Peranić je mišljenja da ovo pokazuje da zapisnici nisu niti postojali dok ih se nije zatražilo na uvid.
Izuzetak od pravila sastavljanja zapisnika danima ili čak mjesecima nakon što su sjednice održane, jesu Kulturno vijeće za nakladničku, knjižnu i knjižničnu djelatnost, Kulturno vijeće za nove medije te Kulturno vijeće za glazbenu djelatnost.
Inače, prilikom vrednovanja programa od strane Kulturnih vijeća, svaki je program vrednovan s općim kriterijima (75 bodova) i posebnim s obzirom na djelatnost (25 bodova) i temeljem bodovanja stvorene su rang liste koje bi trebala odražavati redoslijed sukladan kriterijima. “Ono što je najžalosnije”, pojašnjava Peranić, ”jest činjenica da se i prema vlastitim dodijeljenim kriterijima, i prema vlastitim naknadno pisanim zapisnicima, i prema vlastito postavljenim pravilima, nakon gotovo mjesec dana pisanja oko 450 stranica zapisnika mogu iščitati takve nepravilnosti.”
Naime, iako je prema zbroju općih kriterija koji nose 75 bodova i posebnim kriterijima s obzirom na djelatnosti koji nose 25 bodova, maksimalni brod bodova prilikom rangiranja 100, Kulturno vijeće za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, koje čine redom magistri i doktori znanosti, je prilikom vrednovanja programa sustavne zaštite i očuvanja pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara u posebnim kriterijima davalo 31 bod, umjesto 25 bodova što je omogućilo ukupan zbroj od 106, umjesto 100 bodova, za razliku od, primjerice, programa znanstvenih istraživanja i nakladničkih programa koji su imali 25 bodova. To znači da su jedni programi bili u povoljnijem položaju u odnosu na sve ostale čime se dovodi u pitanje legitimnost ovako donesenih odluka!
Kao najbolji Peranić izdvaja zapisnik o radu Kulturnog vijeća za filmsku i kinematografsku djelatnost: “Ovaj zapisnik se približio najbliže onoj formi kako bi zapisnici trebali izgledati. Date su opće naznake u razmatranju vrednovanja s obzirom na kriterije. O svakome prijavljenome programu postoji objašnjenje s pozitivnim karakteristikama i nedostacima. Na kraju je tablični prikaz bodovanja i predloženih sredstava. Da bi zapisnik bio potpun nedostaju objašnjenja s obzirom na svaki kriterij posebno za svaki predloženi program”, pojašnjava Peranić. (sp)
Detaljniji pregled rada pojedinih kulturnih vijeća objavit ćemo uskoro.
