U četvrtak je u K.U.N.S. s početkom u 20 sati na rasporedu projekcija filma ZORANA KREME “ČE SEM SEM, MA BELOGA TOVARA NE ZOVEM MORO” i degustacija bijelih kvalitetnih vina. U petak nastupa Martina Vrbos, a u subotu Marin Tomić.
ČETVRTAK,22.10., (20 sati) ,projekcija filma
ZORAN KREMA
“ČE SEM SEM, MA BELOGA TOVARA NE ZOVEM MORO”
Mladi riječki sineast Zoran Krema u četvrtak, 22. listopada 2009. u 20 sati , u K.U.N.S.-u, (Klub umjetnika na Sušaku), prvi će puta pokazati svoj novi dokumentarni film naslovljen:
“ČE SEM SEM, MA BELOGA TOVARA NE ZOVEM MORO”
(“Jesam što jesam, al bijeloga magarca ne nazivam crnim”)
Riječ je o dokumentarcu u čijem je središtu istaknuti čakavski pjesnik Nikola Kraljić, pa je prikladno posljednji stih iz njegove autobiografske pjesme “Bilješka o piscu” iskorišten za naslov filma. Prema ideji i sinopsisu Zorana Kreme, koji gotovo u cijelosti autorski potpisuje ovaj svoj 38 minuta dugi dokumentarni projekt, kamera bilježi tri određena dana u životu Nikole Kraljića.
Nikola Kraljić, najveći živući čakavski pjesnik, rođen 1930, dobiva poziv na svoj mobitel dok lovi lignje u svojoj barci u Omišlju, otok Krk. Zove ga dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kaže mu da je u čišćenju arhiva nađena njegova diploma iz 1964., koja nikada nije bila podignuta. Kraljić ima tri dana da odluči ide li na dodjelu diplome. U ta tri dana pratimo pjesnika u njegovim svakodnevnim radnjama i saznajemo dio njegove prošlosti i sadašnjosti, a ponajviše upoznajemo njega kao pjesnika. U ta tri dana pjesnik putuje u tri grada, njegove tri životne “baze” kako bi na kraju prisustvovao dodijeli diplome, one vlastite. U filmu sudjeluju i razni književni kritičari i pjesnikovi prijatelji, koji svojim komentarima približavaju gledateljima lik i djelo Nikole Kraljića
Što pokreće umjetnika da stvara? Da li pjesma doslovno oslikava pjesnika koji ju je napisao? Da li se mladost definira po datumu rodjenja? Je li ikada kasno podići svoju “Diplomu” ? Ovo su neka pitanja na koja ovaj film odgovara kroz maestralni smisao za život jednog hrvatskog pjesnika….
Iako u osnovi pripada žanru biografskog dokumentarca srednjeg metra, mislim da film iskače iz te šablone, zato što sam težište filma stavio na Kraljićeva razmišljanja i poglede na život i umjetnost, odnosno nastojao sam gledatelju približiti psihološki i svjetonazorni profil Kraljića kao ličnosti – pojašnjava redatelj.
Zoranu Kremi, koji je diplomirao na dokumentarnom filmu na fakultetu Scienze della Comunicazione u Trstu, ovo je drugi autorski dokumentarac srednjega metra. Produkciju filma o Kraljiću potpisuju Damir Čargonja i M.M.C., a projekt je realiziran zahvaljujući financijskoj potpori Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i Općine Omišalj.
Gosti projekcije će osim Nikole Kraljića biti i njegovi prijatelji,književnici.
Nikola Kraljić rođen je u Omišlju 1930. godine, gdje je završio osnovnu školu. Obrazovanje nastavlja u Krku i Rijeci te u Zagrebu upisuje Filozofski fakultet, smjer filozofiju, a potom i psihologiju. Do mirovine radio je u Rijeci kao psiholog i psihoterapeut. Poeziju piše od rane mladosti. Prvu zbirku pjesama pod nazivom Vrime objavljuje 1972. godine. Od tada, godišnje izdaje po jednu zbirku pjesama, i tradicionalno ju predstavlja Omišljanima na Velih Stenah. Uz trideset i jednu zbirku pjesama na čakavštini i standardnom jeziku, Nikola Kraljić poznat je i po svom prevoditeljskom radu. S engleskom je preveo poemu Pepelnica T.S. Eliota, a s talijanskog pjesme mnogih autora (G. Scotti, E. Montale, G. Ungretti, N. Balestrini, V. Garretano, V. Aguilera – Cerni itd.). Kraljić prevodi i radove s područja umjetnosti, psihologije, filozofije i kulture te piše recenzije književnih i filozofskih uradaka. Član je Društva hrvatskih književnika, čiji je bio suosnivač i dugogodišnji predsjednik, Društva hrvatskih filozofa i Društva hrvatskih psihologa. Za dostignuća u psihologiji dobio je prestižnu nagradu Ramiro Bujas. Za njegovo pjesništvo pet mu je puta dodijeljena Nagrada Drage Gervaisa, Godišnja nagrada Grada Rijeke (1995.) za izniman doprinos hrvatskoj književnosti te nagrada Visoka žuta žita, za trajni doprinos hrvatskoj književnosti. Godine 1991. Međunarodni biografski institut North Caroline, nominirao je Nikolu Kraljića za čovjeka godine i uvrstio podatke o njemu u knjigu Who is who, u tri izdanja.
Gosti projekcije će osim Nikole Kraljića biti i njegovi prijatelji,književnici. K.U.N.S. ovim povodom poziva na degustaciju kvalitetnih bijelih vina po super povoljnim cijenama.
PETAK,23.10. (20 sati)
GOST K.U.N.S.-a
MARTINA VRBOS
Poznata hrvatska pjevačica će pjevati najveće pop i soul hitove uz klavirsku pratnju Dina Antonića.
Ulaz besplatan
SUBOTA,24.10. (20sati)
MARIN TOMIĆ
„METALUDILO“
Poznati riječki umjetnik, glazbenik, književnik, novinar (SVIDRadio-„Prženje zaljeva“..) Marin Tomić dolazi po drugi puta u K.U.N.S. Predstaviti će se čitanjem proze, sviranjem gitare, sotonogenezom, rasčaravanjem demona i istinitošću proturječja.
«Oni koji ne rade svaki dan isti monotoni posao, ili ne rade uopće već su posvetili život razmišljanju, lutanju prirodom, čitanju proze, sviranju gitare, sotonogenezi i rasčaravanju demona, a ne sjedenju po uredima ili stajanjem za pokretnom trakom, interpretiraju svijet sasvim drugačije i zakoni takvog svijeta, kakvi god kaotični bili, budući su proizvod bogatije precepcije, se zbilja primjenjuju na njih.
No kako su ti ljudi u manjini, njihova stvartnost se proglašava ludošću, oni luđacima i u ustanovama za luđake najčešće trunu.
No ipak, ta mogućnost da se sasvim različiti zakoni stvarnosti primjenjuju na članove ljudskog roda pokazuje kako je svijet proturječan i da je glavna istina svega što postoji PROTURJEČJE!
I stoga su svi moji stavovi u isto vrijeme i zajebancija, ali i nešto što sasvim ozbiljno mislim i do čega mi je stalo.»
Ja Marin, čitat ću nove priče iz zbirke u nastajanju pod nazivom Metaludilo, te djelove iz romana u nastajanju radnog imena «John Budha». A i zasvirat ću malo akustično gitaru, govoriti o sotonskom nastanku svijesti i pokušati rasčarati demona vječno prisutnog u prostorima gdje se govori o samosvjesti i slobodi volje. Naime, taj gad onda svojim upadicama pokušava uništiti svaku suvislu diskusiju i zaključak, ali ovaj put mu neće uspjeti!
Diskusija je slobodna i za publiku. (bolje reći možete postaviti pitanje i ako smatram da je pitanje suvislo možda vam dozvolim više od jedne rečenice).
Do sada sam izdao jednu knjigu Roman i zbirku priča “Cyber Joint + seks & nasilje” za izdavača Zigo u ediciji Katapult. Objavljivao sam po rlistovima Val (čija sam dva broja uredio), RE, Internet SF časopisu NOSF magazin, Internet portalu Ri-rock.com…..
Momentalno radim na Radiju Svid.
A evo što su eminentni kritičari rekli o mjoj knjizi:
«Metaludilo je ono što nam je potrebno za izlazak iz krize» Sandro Rupčić časopis «Književni aspekti»
«Tomić tvrdi da je lud, ali nije on lud, on je metalud. Čuvajte ga se!» Ivo Sarajlić. časopis «Literarni obzori»
«Dobra je stvar što nisam zaspao dok sam čitao Metaludilo, loša je stvar što sam dobio PTSP napad!» John J. Rambo – časopis «Alpinizam u Hrvata»
