Hrvatski turizam, koji je tradicionalno jedan od najvažnijih izvora prihoda u zemlji, suočava se s ozbiljnim izazovom nakon vrhunca sezone 2024. godine. Pad broja turista, prekomjerna ponuda smještaja, nedostatak kvalificiranih radnika, visoke cijene središnji su problemi koji opterećuju sektor.
Ovakvi događaji predstavljaju pred Hrvatsku izazov obrane svoje pozicije atraktivne turističke destinacije i istodobno poduzimanja potrebnih mjera za daljnji razvoj.
U nastavku kroati.de detaljno analizira različite čimbenike koji pridonose ovim zabrinjavajućim trendovima te istaknuti potrebne strategije za dugoročno osiguranje hrvatskog turizma. Postaje jasno da industrija mora reagirati na nove tržišne uvjete i dodatno proširiti svoje postojeće snage kako bi ostala spremna za budućnost.
Manje turista u predsezoni
U ovogodišnjoj predsezoni zabilježen je pad broja turista od oko 7 do 10 posto u odnosu na prošlu godinu, što je alarmantno za industriju. Posebno su upečatljivi padovi u svibnju i lipnju, koji se obično smatraju pokazateljima uspješne ukupne sezone.
Osobito u priobalnim regijama, gdje se tradicionalno očekuju mnogi turisti, primjetan je pad rezervacija u predsezoni. Posebno su teško pogođene regije poput Istre, Kvarnerskog zaljeva i Dalmacije, koje obično imaju koristi od velikog broja proljetnih posjetitelja.
Glavni razlog ovog pada bilo je Europsko nogometno prvenstvo koje se, između ostalog, održalo u lipnju. Mnogi potencijalni turisti odgodili su ili otkazali svoje planove putovanja kako bi gledali utakmice kod kuće ili u zemlji domaćinu Njemačkoj. Osim toga, bilo je nepovoljnih blagdanskih razdoblja, poput kasnih praznika Duhova u Njemačkoj, što je navelo mnoge obitelji da prilagode svoje planove za odmor ili se presele na druga odredišta koja se bolje uklapaju u kalendar praznika.
Drugi važan čimbenik koji je utjecao na pad broja turista bila je trajna inflacija, posebno u Njemačkoj, koja je tradicionalno jedno od najvećih tržišta za Hrvatsku. Visoka inflacija i s njom povezane ekonomske neizvjesnosti navele su mnoge njemačke turiste da smanje svoje proračune za putovanja ili potpuno otkažu svoje planove za odmor, što se izravno odrazilo na pad broja rezervacija.
Manje turista iz zemalja njemačkog govornog područja
U turističkoj sezoni 2024. u Hrvatskoj se pojavljuje upečatljiv trend: dok se broj posjetitelja iz regije DACH (Njemačka, Austrija, Švicarska) smanjio, broj turista iz istočnoeuropskih zemalja poput Poljske, Češke i Slovačke značajno raste. Ova promjena ima različite uzroke, uključujući visoku inflaciju i ekonomsku neizvjesnost na tradicionalnim tržištima, zbog čega su mnogi zapadni Europljani smanjili svoje planove za odmor. Nasuprot tome, sve više istočnoeuropskih turista otkriva Hrvatsku kao atraktivnu turističku destinaciju.
Međutim, ova promjena donosi i dodatne izazove, jer turistička industrija mora prilagoditi svoju ponudu i usluge potrebama ove skupine posjetitelja. Turisti iz istočne Europe često stavljaju veći naglasak na pristupačne cijene i vrijednost za novac, prisiljavajući industriju da bude fleksibilnija u odgovaranju na različita očekivanja.
Prema nedavnim izvješćima, broj noćenja gostiju iz Poljske, Češke i Slovačke porastao je za oko 15% u 2024., dok je broj posjetitelja iz DACH regije pao i do 10%.
Glavne zemlje podrijetla turista u Hrvatskoj u 2024. godini su:
1. Njemačka (17 %)
2. Slovenija (11 %)
3. Austrija (9 %)
4. Poljska (8 %)
5. Češka (8 %)
6. Italija (7 %)
Ove brojke ilustriraju širinu turističkih zemalja podrijetla u Hrvatskoj i naglašavaju koliko je ključno da industrija ostane fleksibilna.
Više smještaja – manja potražnja (paradoks)
U turističkoj sezoni 2024. u Hrvatskoj se pojavio zabrinjavajući trend: Iako se broj turista smanjio, ponuda smještaja nastavila se povećavati, a svake se godine dodaje oko 25.000 novih kreveta u privatnom smještaju jer mnogi vlasnici kuća pokušavaju profitirati od turizma.
Međutim, čini se da ova strategija više nije uspješna u 2024. godini jer su mnogi novoizgrađeni stanovi i kuće za odmor ostali neiskorišteni. Ta prekomjerna ponuda smještaja mogla bi dugoročno postati problematična jer se potražnja ne ostvaruje, a novi kapaciteti se nedovoljno iskorištavaju, što stvara pritisak na cijene. Posebno su pogođene obalne regije i otoci, na kojima se tradicionalno grade mnogi privatni smještaji.
Osim toga, nekontrolirano i nekoordinirano širenje turističkih kapaciteta pogoršava situaciju jer mnogi novi smještaji ne zadovoljavaju suvremene standarde i time gube svoju atraktivnost za turiste. Hrvatska turistička zajednica (HTZ) izvijestila je da se broj noćenja u 2024. godini smanjio za oko 7-10% u odnosu na prethodnu godinu, dok je ponuda smještaja u istom razdoblju porasla za oko 5%. Ova razlika ilustrira paradoks:
više smještaja s padom potražnje stavlja cijelu industriju pod pritisak. Ako se ovaj trend nastavi, mnogi mali pružatelji usluga mogli bi biti prisiljeni zatvoriti ili prodati svoje nekretnine, što bi dovelo do daljnjeg pada cijena i povećane konkurencije. Kako bi se suprotstavili tom razvoju, hitno je potrebno strateško planiranje i bolja regulacija razvoja turizma u Hrvatskoj.
Nagli pad izleta i aktivnosti
U 2024. godini zabilježen je značajan pad potražnje za slobodnim aktivnostima i izletima u Hrvatskoj, posebno u odnosu na prethodne godine. Ovaj pad posebno utječe na aktivnosti kao što su izleti brodom, posjeti nacionalnim parkovima i kulturna događanja, koja su tradicionalno vrlo tražena među turistima.
Jedan od glavnih razloga ovog pada je promjena ponašanja turista na putovanjima, na što utječu ekonomske neizvjesnosti i rastuće cijene. Potražnja za takvim aktivnostima se smanjila, što je potaknulo mnoge organizatore da prilagode svoje cijene ili čak smanje svoju ponudu. Ovaj razvoj događaja proturječi ranijim prognozama, koje su očekivale godišnji rast u ovom segmentu.
Također je utvrđeno da su turisti sve više zainteresirani za pojedinačne aktivnosti koje mogu obavljati sami, često izvan utabanih staza. Ova promjena dovela je do pada potražnje za tradicionalnim slobodnim aktivnostima.
Industrija se sada suočava s izazovom da odgovori na ovaj novi trend uz zadržavanje atraktivnosti svoje tradicionalne ponude kako bi ostala uspješna u budućnosti.
Restorani se žale na manje gostiju
Tijekom sezone 2024. hrvatski turistički sektor, posebice gastronomija uz jadransku obalu, doživio je značajan pad broja posjetitelja. U odnosu na srpanj 2023. izbrojano je oko 150.000 manje turista, što su jasno osjetili i hrvatski restorani. Mnogi vlasnici restorana prijavljuju prosječan pad prodaje od 20%, u Istri čak i do 30%, a na otocima do 50%. Ti su gubici u oštroj suprotnosti s prethodnim godinama, kada je industrija imala koristi od snažnog rasta turizma.
Ključni čimbenik u tom padu bila je percepcija visokih cijena u hrvatskim restoranima. Mnogi su gosti smatrali da su cijene precijenjene i odlučili su ne posjetiti restoran. To je dovelo do primjetnog smanjenja potražnje, posebno u ionako teškom gospodarskom okruženju u Europi, koje karakteriziraju visoka inflacija i gospodarska neizvjesnost.
Zanimljivo je da su cijene u restoranima u srpnju 2024. ponovno porasle za oko 9,5% u odnosu na prethodnu godinu, iako su u prethodnim godinama već zabilježena značajna povećanja cijena od 14,6% (srpanj 2023. u odnosu na srpanj 2022.) i 16,8% (srpanj 2022. u odnosu na srpanj 2021.). Ova kontinuirana rasta cijena nedvojbeno su pridonijela trenutnoj situaciji u kojoj hrvatsko ugostiteljstvo bilježi pad broja posjetitelja i prihoda.
Nedostatak radnika
Nedostatak kvalificiranih radnika u hrvatskom turizmu dodatno se pogoršao u 2024. godini, posebno u ugostiteljskom i hotelijerskom sektoru. Hrvatska turistička industrija, koja se uvelike oslanja na sezonsku radnu snagu, sve je više prisiljena oslanjati se na strane radnike, posebno iz Azije i susjednih zemalja Balkana.
Procjenjuje se da će Hrvatska u 2024. samo u turističkom sektoru imati manjak od oko 10.000 radnika. To je rezultiralo time da je zemlja izdala više od 100.000 radnih dozvola stranim radnicima, uključujući mnoge iz Nepala i Filipina. Ti radnici preuzimaju poslove u uslužnom sektoru, kao što su konobari, kuhari i čistači, koje je sve teže ispuniti jer mnogi Hrvati migriraju u inozemstvo, gdje su plaće veće.
Izazove u hrvatskom turizmu komplicira trend “Velike ostavke”, gdje su mnogi radnici tijekom i nakon pandemije promijenili zanimanje kako bi pronašli bolje uvjete rada. Očekuje se da će Hrvatska do 2030. godine zaposliti više od pola milijuna stranih radnika, što naglašava hitnost pronalaženja dugoročnih rješenja za povećanje atraktivnosti tržišta rada i smanjenje ovisnosti o stranim radnicima.
Visoka razina cijena – teret za turiste i lokalno stanovništvo
Eksplozije cijena tijekom inflacije u jesen 2022., koja je u studenom dosegla vrhunac od 13,5%, kao i uvođenje eura, doveli su do značajnog povećanja troškova i povećali cijene u Hrvatskoj, posebice u turističkom sektoru. Kao rezultat toga, mnogi se mještani bore s povećanim troškovima života.
Cijene u hotelijerstvu i ugostiteljstvu nastavile su umjereno rasti u 2024., a troškovi usluga, posebno u turističkom sektoru, i dalje su na visokoj razini.
Cijene usluga porasle su za 5,5 posto u prvom tromjesečju 2024. u odnosu na prethodnu godinu. Inflacija je i dalje tvrdoglava, posebno u uslužnom sektoru.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku (DZS), poskupljenja u 2024. godini uključivala su sljedeće:
- Cijene u restoranima i hotelima: +10.7% u svibnju 2024 u svibnju 2023
- Cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za oko +2,8% u 2024
- Troškovi prijevoza: +6% u istom razdoblju
- Prosječno povećanje cijena usluga u prvom tromjesečju 2024.: +5,5%
- Sektori posebnih usluga (npr. poštanske i kurirske usluge): +19 %
Mnogi turisti su ove godine pokušali smanjiti svoje troškove donoseći više hrane od kuće i radije kuhajući u svom smještaju za odmor umjesto u restoranima. Ovaj trend kupovine manje lokalno također ima negativan utjecaj na lokalno gospodarstvo.
Ostale katastrofe
Hrvatski turistički sektor u 2024. godini suočio se sa značajnim izazovima, koji su dodatno pogoršani negativnim medijskim izvještavanjem. Istaknuti primjer bila je pojava cvjetanja algi, sluzi na nekim dijelovima obale.
Iako je ovaj prirodni fenomen privremen i nije neuobičajen u obalnim regijama, u medijima je uvelike preuveličan, iako je zahvaćeno samo nekoliko dijelova obale. Izvještavanje je ostavilo dojam da je kvaliteta vode u Hrvatskoj općenito loša, što je značajno narušilo imidž zemlje kao jedne od zemalja s najčišćim morima u Europi.
Osim toga, u medijima se sve više izvještava o brojnim šumskim požarima duž jadranske obale. Iako ovi požari predstavljaju stvarnu prijetnju i događaju se u mnogim mediteranskim zemljama, dobili su nesrazmjernu količinu medijske pozornosti. To je pomoglo da se Hrvatska stavi u negativno svjetlo i odvrati potencijalne turiste.
Kako bi odgovorile na ove izazove, hrvatske turističke vlasti povećale su svoju prisutnost na društvenim mrežama i drugim platformama kako bi ispravile imidž zemlje i istaknule pozitivne aspekte.
Pozitivne strane i prilike za turizam u Hrvatskoj
Hrvatska se oslanja na sveobuhvatne projekte i inicijative za promicanje turizma i etabliranje zemlje kao svestrane turističke destinacije. Proširenjem mreže autocesta, Pelješkog mosta i proširenjem terminala zračne luke u Zagrebu poboljšat će se prometna povezanost i pristup turističkim destinacijama. Zemlja također modernizira cestovnu mrežu i željezničku infrastrukturu te planira daljnje veze kako bi optimizirala regionalnu povezanost.
Osim infrastrukturnih poboljšanja, Hrvatska tijekom cijele godine provodi projekte promocije turizma. Očekuje se da će ulaganja u zdravstveni turizam, primjerice širenjem wellness i spa sadržaja, privući domaće i međunarodne posjetitelje. Kulturni turizam podržan je programom Heritage Hotel i kulturnim događanjima, dok program Smart Destination tehnološki nadograđuje gradove kako bi se poboljšao boravak turistima.
Osim toga, Hrvatska je uključena u održive projekte koji promiču zaštitu okoliša i kvalitetu života te se sve više fokusira na održivi turizam, uključujući ekoturizam, ruralni i agroturizam. Novi turistički proizvodi poput nautičkog turizma, pustolovnog turizma i vinskog turizma upotpunjuju ponudu i povećavaju atraktivnost Hrvatske za različite turističke skupine.
Ovi raznoliki projekti kao i izvrsni rezultati Hrvatske turističke zajednice pokazuju predanost Hrvatske razvoju turističkog sektora na održiv i holistički način te pozicioniranju zemlje kao moderne i atraktivne destinacije.
Anketa kod hrvatskih turističkih agencija i vlasnika kuća
Pokrenuli smo anketu i postavili pitanje “Jeste li bili zadovoljni sezonom 2024.?” U istraživanju je sudjelovalo oko 300 hrvatskih turističkih agencija i vlasnika kuća, a 40% ih je odgovorilo “da”, a 60% “ne”. Rezultat odražava dojam hrvatskih putničkih agencija i vlasnika kuća u Hrvatskoj.
Zaključak i izgledi
Budućnost hrvatskog turizma uvelike ovisi o tome koliko uspješno zemlja odgovori na postojeće izazove. Iako pozitivna kretanja posljednjih godina pružaju čvrstu osnovu, nužno je da Hrvatska poduzme proaktivne mjere kako bi dugoročno ostala konkurentna. To uključuje prilagodbu turističke strategije, diversifikaciju tržišta i upravljanje gospodarskim rizicima. Konkretno, Hrvatska se treba izdvojiti iz rastuće konkurencije na Mediteranu, koji također ulaže u infrastrukturu, marketing i održivi turizam.
Kako bi se natjecala na zasićenom tržištu, Hrvatska mora preispitati svoje turističke strategije i prilagoditi ih promjenjivim tržišnim uvjetima. Važni koraci su ciljani razvoj novih tržišta, posebno u Aziji i Sjevernoj Americi, kao i prilagodba ponude potrebama različitih skupina posjetitelja. Ključno je ulagati u kvalitetu i infrastrukturu, promicati cjelogodišnji turizam i provoditi održive prakse.
Osim toga, bliska suradnja s lokalnim zajednicama može stvoriti autentična iskustva i povećati lokalno prihvaćanje. Ovim fleksibilnim i inovativnim mjerama Hrvatska može dugoročno osigurati svoju poziciju atraktivne turističke destinacije i ojačati svoju konkurentnost.
