Home Biznis Kako privreda zemalja kreditora štiti svoju proizvodnju od konkurencije iz zemalja dužnika

Kako privreda zemalja kreditora štiti svoju proizvodnju od konkurencije iz zemalja dužnika

1444
0

S kojim se problemima suočavaju izvoznici u zemljama dužnicima, a kako uspješne zemlje štite svoje tvrtke u razgovoru za jutarnji.hr objasnio je predsjednik uprave Končara Darinko Bago.

Zašto vam je problem prodati proizvod?

– Problem je dominantno u financiranju. Svi koji kupuju investicijsku opremu žele do te opreme doći što jeftinije, zato je uobičajeno da se raspisuju natječaji za financiranje i onda se tim novcem kupuju tramvaji i druga investicijska oprema. A novac daju zemlje kreditori koje propisuju uvjete za financiranje. Tako se događa da mi proizvođači koji dolazimo iz zemalja dužnika ‘slučajno’ ne zadovoljavamo te uvjete. I svaki dan nas se na neki način pokušava eliminirati s tržišta. Najbolji primjer su tramvaji. Da bi u inozemstvu mogli nuditi, prvo nam je rečeno da moramo imati jedan tramvaj u funkciji, zatim pet, pa deset tramvaja u funkciji. Kako smo mi kao novi igrač jačali, tako su nam dizali kriterije. Onda smo morali imati prijeđenih 500.000 kilometara, pa milijun kilometara da bi Helsinki dao narudžbu za tramvaje domaćoj tvrtki bez ikakvih referenci. Onda je došla kriza i sad ne možemo participirati na natječajima jer najčešće ne možemo ponuditi kredit koji bi bio i približno jednako povoljan kao i krediti koji dolaze iz zemalja kreditora, koji mogu osigurati kamatu Libor plus tri posto, ili 3,5 posto uz rok otplate i do 20 godina. Mi u Hrvatskoj nemamo mogućnosti davanja takvih kredita.

Nije li zadaća HBOR-a da ih osigura?

– Da bi HBOR dao takav kredit, mora se najprije zadužiti u zemlji kreditoru, a oni ne daju sredstva na slijepo. Ako trebate graditi domaću infrastrukturu, onda vas upućuju na specijalizirane međunarodne banke s dosta povoljnim kamatama, a ako trebate za kredit kupca u inozemstvu, onda vam daju sredstva koja na kraju imaju kamatu šest-sedam posto. To znači da bi naš proizvod u startu morao biti 30 do 35 posto jeftiniji da bi u konačnici kupac platio isto kao da je kupio neki proizvod iz zemalja kreditora. Međutim, kao i kod proboja Končara s generatorima i transformatorima na inozemno tržište, vrijeme je na našoj strani i mi ćemo u bližoj budućnosti biti snažan izvoznik tračničkih vozila.

Da li se ulaskom u EU štogod mijenja?

– Ne mijenja se ništa, zemlje kreditori nisu samo zemlje europske zajednice, tu spadaju i SAD, Kanada itd., a jedan dio zemalja iz EU su zemlje dužnici.

Kako sistem financiranja funkcionira najbolje se vidi na primjeru Turske, koja je prije desetak godina obznanila projekt elektrifikacije, a austrijska vlada je dva puta Turskoj plasirala milijardu i pol eura vrlo povoljnih robnih i financijskih kredita i nama se tursko tržište praktički zatvorilo. Kad je došao Obama za predsjednika SAD-a, izdao je zapovijed o izvoznoj ofanzivi, tj. zapovijed o povećanju američkog izvoza u sljedećih pet godina za 50 posto. Potom su izabrali pet zemalja u koje će dominantno plasirati svoje proizvode i jedna od njih je Turska. Tursko tržište je jedno od vrlo stabilnih i cijenjenih tržišta za plasman energetske opreme. SAD je Turskoj osigurao kredite za kupnju energetske opreme na 20 godina s počekom dok traje gradnja i kamatom ne većom od tri posto… Tko tome može konkurirati?

Postoji li za vas u takvim okolnostima uopće neko rješenje?

– Svakako da postoji. Hrvatska nije bila bogata ni 90-ih godina, kada smo bili napadnuti i razoreni, potom smo se zadužili za financiranje obrane, a bilo je i poteza bivših vlada koji baš nisu bili previše mudri, bilo je i puno kriminala i u privatizaciji, a i kasnije. Sve to skupa rezultiralo je činjenicom da smo mi danas zemlja dužnik i da vodimo bitku za otplatu kamata, stoga nismo u stanju davati dugoročne kredite. U Končaru smo našli odgovor kako u takvim uvjetima poslovati pozitivno. Vidjeli smo da postoje vrlo bogati kupci koji ne trebaju kredite, koji imaju novac, kupuju za gotovinu bez ikakvih problema, ali za to žele dobiti najbolju opremu. Recimo, skandinavske energetske kompanije koje revitaliziraju svoje hidroelektrane. Samo u posljednjih 10 godina na to tržište isporučili smo generatore za 34 hidroelektrane. U Finskoj na jednoj rijeci obnovili smo tri HE pa su tu rijeku nazvali ‘Končar river’.

Previous article16-finale Kupa: BŠK Zmaj ipak pristao na zamjenu domaćinstva
Next articleLinićev bumerang

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here