Rusija danas ne vodi rat samo tenkovima i raketama. Jednako opasno oružje postao je informacijski i psihološki rat, oblik hibridnog djelovanja kojim se pokušava potkopati povjerenje u institucije i razjediniti zapadna društva iznutra. Hrvatska, kao članica NATO-a i Europske unije, također je na meti takvog djelovanja, a najvidljiviji rezultat toga u javnom prostoru jest pojava tzv. rusofila ili putinofila.
Profil prosječnog rusofila
Psihološki profil prosječnog rusofila u Hrvatskoj obilježen je nepovjerenjem prema zapadnim institucijama, osjećajem da NATO i EU ugrožavaju nacionalni suverenitet te idealiziranjem autoritarnih figura koje nude jednostavna rješenja za kompleksne probleme. Oni u Vladimiru Putinu često vide snažnog vođu koji „govori ono što drugi ne smiju“, a Zapad prikazuju kao slab i podložan dekadenciji. Takav mentalni sklop često ide ruku pod ruku s uvjerenjem da mainstream mediji i političari skrivaju istinu, zbog čega se rusofil okreće alternativnim izvorima informacija koji mu nude objašnjenja u obliku zavjera.
Zašto su skloni teorijama zavjere?
Nije slučajno da isti ljudi koji veličaju Moskvu ili opravdavaju agresiju na Ukrajinu često istodobno vjeruju u teorije o chemtrailsima, opasnostima cjepiva ili skrivenim planovima globalnih elita. Te teorije stvaraju osjećaj da je društvo sustavno prevareno i da jedino oni koji „vide iza kulisa“ razumiju stvarnost. Ruska propaganda vješto koristi taj mentalitet, nadograđuje ga i usmjerava prema političkim ciljevima Kremlja. Kada se u javnom prostoru pojave priče o „dekadentnom Zapadu“ ili „dvoličnosti NATO-a“, one nisu nužno plod domaćih frustracija, nego često rezultat sofisticirane mreže ruskog utjecaja.
Opasnost za Hrvatsku i Europu
Opasnost za Hrvatsku i Europu nije u tome da će ruski tenkovi pregaziti naše granice. Primjer Ukrajine jasno je pokazao da Rusija nema snagu vojno poraziti Europsku uniju i NATO kao cjelinu. No upravo zato Moskva bira drugu strategiju: razbijati društva iznutra, izazivati podjele, potkopavati povjerenje u institucije i preuzimati utjecaj u jednoj po jednoj državi. Kad se društvo rascijepi na „za Zapad“ i „za Rusiju“, onda svaka zemlja postaje ranjiva i podložna destabilizaciji.
Slabost dolazi iznutra
Upravo tu leži stvarna prijetnja. Rusija zna da se s Europom ne može mjeriti u snazi, ali vjeruje da može dugoročno pobijediti tako da oslabi društva iznutra. Hrvatska zato mora biti svjesna da borba protiv dezinformacija, hibridnog rata i teorija zavjere nije sporedna, nego ključna za očuvanje demokracije, stabilnosti i sigurnosti.
