Godine 2007. Boris Lalovac je uzeo stambeni kredit od 135.930 švicarskih franaka na rok od 25 godina. Danas, ali u ulozi ministra finacija, Boris Lalovac piše zakon o “švicarcima”, gdje ugrađuje formulu po kojoj će banke morati obračunavati kamate i rate. Ta formula najviše će koristi donijeti onima koji su 2007. ili 2008. uzeli kredit u švicarcima. U nekim normalnijim zemljama ovakav politički gaf definitivno bi značio “One Way Ticket To The Moon”. Prevedeno na hrvatski: “ Noga u guzicu i van iz politike”.
Da se socijalna država mora brinuti o socijalno ugroženim kategorijama građana, to je i meni kao klasičnom liberalu i više nego neupitno. Gospodin Boris Lalovac je socijalno neugrožen građanin ove države.On spada u one kategorije hrvatskih građana koji su stekli povlašteni status o kojem većina hrvatskih građana može samo sanjati, a kamoli ga dobiti. Veliki Boris je dobrovoljno otišao u banku i podigao kredit te stavio svoj potpis na ugovor koji obavezuje.
Lalovac danas u ulozi ministra financija, zajedno s premijerom Milanovićem, piše zakon kojim će umjesto da zaštiti radnika 3.maja koji s četveročlanom obitelji i 5.000 kuna primanja ne može otplaćivati stan od 60m2 na Rujevici, dio svojih dugova prebaciti na banke i na hrvatski proračun. Tko je taj Boris Lalovac da ja, vi i svi oni koji nismo uzimali kredite u švicarcima otplaćujemo dio njegovih dugova? Koliko je takvih koji su uzeli kredite za drugu nekretninu, ili za neku poslovnu djelatnost, ili onih koji, kao i ministar financija, nisu apsolutno socijalno ugroženi? Zašto bismo mi morali platiti 30% glavnice ministra Lalovca?
Do kada će svim učenicima i studentima biti subvencionirana autobusna karta? Do kada će svima biti subvencioniran vrtić? Zar političari ne shvaćaju da moraju zaštititi samo one najugroženije. Ako svi mi koji imamo dovoljno za sebe i našu djecu uzimamo subvencije proračuna, na taj način nečijem djetetu oduzimamo jedan dnevni obrok ili mogućnost kvalitetnijeg školovanja, a sebi smo osiguravamo još jedan skupi ručak kod Bevande.
I da stvar bude još ljepša, na vidjelo je isplivalo i pismo Guvernera Vujčića koji upozorava ministra financija da ovakav zakon može imati dalekosežne posljedice za devizne rezerve i za financijsku stabilnost zemlje. Zaključci koji proizlaze iz dokumenta koji potpisao guverner HNB-a Boris Vujčić, i poslao ga ministru Borisu Lalovcu:
1. Moguće slabljenje tečaja kune prema euru
2. Gubitak međunarodnih pričuva rizik za deviznu likvidnost
3. Percepcija povećanog kreditnog rizika u bankama
4. Opasnost da se povise kamatne stope na kredite
5. Mogućnost narušavanja povjerenja štediša i kreditora u banke zbog iskazanih gubitaka
6. Moguć odljev depozita u gotovinu i u inozemstvo
7. Kaskadni proces: narušavanje povjerenja u monetarni i financijski sustav
8. Najranjiviji dužnici i dalje će imati problema u otplati kredita
9. Profitirat će kućanstva i osobe koji su kreditirali svoju gospodarsku aktivnost
10. Dužnici u francima bolje će proći od onih koji su dizali kredite u kunama
11. Upitna ustavnost cijelog paketa zakona
12. Treba izbjeći retroaktivnu primjenu predloženih mjera
13. Nisu provedene konzultacije s ECB-om
Ako ne uspijemo, moža ćemo dovesti slobodu u pitanje. Prema tome pružimo otpor prema negativnim iskušenjima i ljudskim slabostima, ignorirajmo vikanje i prijetnje ekstremista; Iziđimo zajedno i radimo svoj posao, i uspjet ćemo. To je završetak velikog govora velike Margaret Thatcher koja je imala veća muda od svih hrvatskih političara zajedno.
Novinari i izdavači u Hrvatskoj ne rade u korist stoke sinog zuba, kao ni HNB, nego štite krupni kapital i strane banke, od kojih zarađuju od oglašavanja. Kad ste tako dobro upoznati, zašto niste pisali o švicarcu kad su ga banke počeli plasirati.
Mislim da niste dobro razumjeli moj komentar. Drzave ne smiju pomagati onima koji nisu socijalno ugrozeni..
Isto tako bi trebali znati da se u bankama ne nalazi “krupni” kapital kao sto je to u investicijskim bankama.
U bankama se nalaze depoziti gradana koja sluze da se nekome odobri kredit. Suvlasnici banaka mogu biti institucijonalni ulagaci kao sto su mirovinski fondovi… znaci to je nas novac koji stedimo za mirovinu. Banke isplacuju kamate I dividentu onima koji imaju depozite I suvlasnistvo (dionice).
Kao prvo banke nisu krive sto su hrvatski politicari dopustili valutu klausulu niti je HNB kriv sto su politicari donijeli takve zakone o radu HNB. Isto tako vas moram podsjetiti da su sve banke dok su bile u hrvatskim rukama zbog malverzacije morale biti dokapitalizirane. HPB je zadnja ostala u hrvatskim rukama i ko za vraga i tamo je bilo velikih nepravilnosti. Eto toliko o “stranim” bankama.
Dali bi Vi stedili u kunama ili u €?