U sjedištu Primorsko-goranske županije održan je sastanak na kojem je dogovoreno pokretanje hitnih izmjena Pravilnika o zapaljivim tekućinama. Plan uključuje obvezne inspekcije industrijskih spremnika te obnavljanje uporabnih dozvola svakih pet godina, s ciljem jačanja nadzora i smanjenja rizika od ekoloških incidenata.
Predsjednik Županijske skupštine Marko Boras Mandić pred prisutnim medijima ovako je najavio inicijativu: „Naš cilj je jasan, želimo zakonsku regulativu koja će natjerati sve pravne osobe, ne samo na Kvarneru nego u cijeloj Hrvatskoj, da primjenjuju najviše ekološke standarde prisutne u EU-u i svijetu“.
Prijedlog je već u saborskoj proceduri
Prijedlog zakonskih izmjena već je u saborskoj proceduri uz podršku svih političkih opcija u Županijskoj skupštini te saborskog zastupnika Marina Miletića, koji je inicijativu formalno preuzeo. Cilj je postići širu političku suglasnost oko zaštite okoliša i sigurnosti stanovništva.
Prema Miletiću sumnji nema kada je u pitanju cilj zakona: „Ovo je ekološki, domoljuban i normalan zakon. Njime želimo sačuvati naše more od ugroze kojoj je izloženo. Ljudima je najvažnije da udišu čist zrak i da se mogu kupati u čistom moru.“
Kvarner i Kostrena pod povećanim ekološkim rizikom
Na sastanku je posebno obrađeno područje Kostrene i šireg Kvarnera, gdje industrijska postrojenja već godinama izazivaju zabrinutost zbog mogućeg onečišćenja. Zbog morskih struja i povezanosti obalnog područja, posljedice eventualnog incidenta mogu se proširiti na širu regiju.
„Nažalost, mi i danas na Urinju imamo svojevrsnu ‘koksaru u podzemlju’. Imperativ nam je da se to područje sanira i da industrija posluje isključivo na najvišoj mogućoj ekološkoj razini“ – izjavio Boras Mandić.
Koje promjene bi donio novi zakon
Građanska inicijativa „Čuvari Kvarnerskog zaljeva“, koju vodi Boris Bradarić (suradnik našeg portala op.a.), predložila je strože tehničke uvjete za industrijske spremnike. Poseban problem predstavljaju korozija i utjecaj slane morske klime, što povećava rizik od curenja i zagađenja. Kako kaže sam Bradarić:
„Ovo je prvi korak prema novom pravilniku koji će osigurati bolju zaštitu građana i spriječiti daljnja onečišćenja“. Prema prijedlogu, spremnici bi se morali detaljno pregledavati svakih pet godina, osim ako ne ispunjavaju uvjete za dulji rok zbog napredne zaštite i tehnologije.
Veće kazne za prekršitelje
Prijedlog izmjena predviđa i znatno strože kazne za zagađivače, koje bi mogle doseći do 500.000 eura. Cilj je da prevencija postane isplativija od naknadnog plaćanja štete.
„INA u Hrvatskoj mora poštovati iste standarde kao u Mađarskoj i Slovačkoj” – zaključio je Boris Bradarić.
