U utorak, 11. studenoga 2025. godine, u Gradskoj vijećnici Rijeka s početkom u 9:30 sati održat će se međunarodna konferencija pod nazivom „Migracije i migranti: Izazovi i odgovori“. Događanje okuplja brojne istaknute domaće i međunarodne stručnjake, a ulaz je slobodan za sve zainteresirane. Osim prisutnosti uživo, osiguran je i online prijenos.
Konferenciju organiziraju Udruga Slobodna Država Rijeka i Fondacija Coppieters, uz podršku Società di Studi Fiumani iz Rima, Primorsko-goranske županije i Zajednice Talijana Rijeka. Cilj skupa je analizirati fenomen migracija u Europi iz povijesne, geopolitičke i suvremene perspektive, te otvoriti raspravu o izazovima integracije, demografskim promjenama i položaju manjina.
Suradnja između Slobodne Države Rijeka i Fondacije Coppieters već godinama donosi u Rijeku konferencije koje otvaraju važna društvena i kulturna pitanja. O tim temama, ali i o značenju Rijeke kao grada granica i susreta, govori Laura Marchig, članica udruge i dugogodišnja promotorica dijaloga o identitetu, migracijama i ljudskim pravima.
Europski okvir za lokalne inicijative
Laura Marchig kaže da s europskom zakladom Coppieters postoji dugoročna suradnja.
„Vrlo je važno imati aktivnu i trajnu suradnju s jednom europskom zakladom poput Coppietersa, koja svojim usmjerenim radom i djelovanjem kao ‘laboratorij ideja’ promiče vrijednosti koje su danas sve samo ne samorazumljive. Radi se o temeljnom poštovanju ljudskih prava te o pravu svakog naroda i svakog pojedinca da mu se priznaju i poštuju vlastite kulturne, društvene, jezične i rodne posebnosti. Ta suradnja daje našim projektima širi europski okvir i omogućuje da se teme koje su često osjetljive ili zanemarene u lokalnom kontekstu Rijeke predstave u međunarodnoj perspektivi, s ciljem otvorenog dijaloga i razmjene iskustava.“
Grad na granici i mjesto susreta
Održavanje konferencije „Migracije, identitet i granice“ u Rijeci ima posebno značenje zbog složene povijesti grada.
„Tema migracija danas zahtijeva duboko promišljanje i analizu, možda više nego ikada prije. Rijeka je oduvijek bila grad na granici – mjesto susreta, prijelaza i stalnih migracijskih valova koji su oblikovali njezinu strukturu i identitet, ponekad i na bolan način. Upravo zato Rijeka je idealno mjesto za raspravu o migracijama, identitetima i granicama: jer sama u svojoj povijesti nosi iskustvo miješanja kultura, promjena državnih okvira i složene pripadnosti. Održati ovakvu konferenciju u ovom gradu znači spojiti prošlost i sadašnjost te potaknuti raspravu o migracijama ne samo kao o povijesnom fenomenu, već i kao o aktualnom izazovu za Europu i svijet.“
Migracije kao ljudski i društveni proces
Glavna poruka konferencije, prema Marchig, jest sagledavanje migracija u njihovoj složenosti.
„Glavna poruka konferencije jest potreba da se migracije sagledaju u svoj njihovoj složenosti – kao društveni, povijesni, ali i duboko ljudski proces. Želimo naglasiti važnost poštivanja prava svakog pojedinca i naroda na samoodređenje, jer se to pravo i danas u mnogim dijelovima svijeta krši ili zanemaruje. Kroz ovaj skup želimo potaknuti otvoren dijalog između znanstvenika, političara i građana, ali i podsjetiti da su pitanja identiteta i granica uvijek povezana s temeljnim vrijednostima humanosti i solidarnosti. Rijeka, sa svojom poviješću, može biti idealno mjesto za takvu raspravu.“
Između zaštite granica i otvorenosti
U europskoj javnosti sve se češće govori o „obrani granica“ i „očuvanju identiteta“. Ravnoteža između sigurnosti i humanosti postoji – ako shvatimo da čuvanje vlastitog identiteta ne znači zatvaranje prema drugima.
„Ta ravnoteža može se postići samo ako shvatimo da očuvanje vlastitog identiteta ne znači isključivanje drugih. Naprotiv, otvorenost i poštivanje različitosti obogaćuju društvo i jačaju njegovu stabilnost. Europa, ako želi ostati vjerna vlastitim vrijednostima, mora tražiti rješenja koja su humana, solidarna i koja uvažavaju dostojanstvo svake osobe. Obrana granica ne bi smjela značiti zatvaranje, već odgovorno upravljanje prostorom slobode i sigurnosti za sve.“
Rijeka kao primjer multikulturalnog suživota
Rijeka je kroz povijest bila dom mnogim narodima i jezicima. Raznolikost je stvorila prepoznatljiv riječki identitet utemeljen na toleranciji i otvorenosti.
„Rijeka je grad koji je tijekom svoje povijesti pokazao da različitost može biti izvor snage, a ne podjela. Suživot brojnih zajednica, jezika i kultura stvorio je specifičan riječki identitet, koji se temelji na toleranciji, otvorenosti i znatiželji prema drugome. U vremenu kada se u mnogim europskim društvima ponovno javljaju strahovi i podjele, iskustvo Rijeke može poslužiti kao vrijedan primjer kako grad može čuvati vlastiti identitet, a istovremeno biti prostor dijaloga i koegzistencije.“
Uloga civilnog društva u očuvanju dijaloga
Govoreći o rastu populizma i nepovjerenja u Europi, Marchig naglašava važnost djelovanja civilnog društva.
„Uloga civilnog društva danas je ključna. Organizacije poput naše mogu stvarati prostore slobodne rasprave, povezivati ljude različitih uvjerenja i podsjećati da se demokracija ne svodi samo na institucije, već na svakodnevnu kulturu dijaloga i poštovanja. Kroz projekte, istraživanja i javne rasprave želimo dati glas onima koji se često ne čuju, promicati europske vrijednosti i pokazati da su solidarnost i poštivanje ljudskih prava jedini pravi odgovor na populizam i strah.“
